Petra Vručina

This paper seeks to examine the criminal court records mentioning insults from three Dalmatian late medieval towns: Trogir, Zadar, and Dubrovnik. Besides that, it connects the prosecution of insults with the formation of public opinion by means of rumours (fama publica). Namely, verbal offence was a public act and because of that, the knowledge about it spread in the community. In some cases, one can even assume that these insults were strategic attempts to endanger someone’s honour, and thus his social status – because the latter depended on the perception of someone’s honour. This paper
also analyses the differences between insults directed at men and women, and what this meant for the perception of their honour. In general, women were insulted by references to their immoral sexuality. Men, on the other hand, were accused of being liars or thieves. Further on, by analysing these criminal records, it is possible to reach certain
conclusions about the relations among different social groups and the ways in which social cohesion between the nobles and the commoners was created in medieval towns. In case of Dubrovnik, one can see that the nobility was not privileged in the judicial sphere. The analysis of medieval insults provides us with new possibilities of understanding the medieval society and a basis for its future research.

Zagrebački je kaptol na svom središnjem, zagrebačkom, vlastelinstvu 1344. godine osnovao Novu Ves. Temeljna je nakana katedralnih kanonika pritom bila privući novo stanovništvo i gospodarski unaprijediti područje u nepo-srednoj blizini " kanoničkoga naselja ". Kako bi ostvarili te ciljeve kanonici stanovnicima Nove Vesi odmah na početku daju privilegij slobodnoga raspo-laganja imovinom i određenu autonomiju u izboru lokalne uprave. I premda su privilegirana naselja na slavonskim vlastelinstvima tijekom razvijenoga srednjega vijeka posve uobičajena pojava, osnutak je Nove Vesi prvi takav slučaj na kaptolskim vlastelinstvima. Ipak, usprkos primjeni novoga modela društvenoga organiziranja, Zagrebački je kaptol novoosnovano naselje na-stojao što čvršće uklopiti i u postojeći vlastelinski sustav, zahtijevajući od novoveškoga stanovništva da katedralnu zajednicu smatra svojim seniorom. U tom kontekstu, u ovoj studiji prvo razmatramo položaj privilegiranoga naselja Nove Vesi u okvirima upravne strukture na kaptolskim posjedima. Analiziramo koje je upravne modele Zagrebački kaptol primijenio, koje su bile obveze stanovništva prema Kaptolu i kako su obveze bile regulirane. Nadalje, rad istražuje na koji je način katedralna zajednica osmislila plan kreiranja nove društvene zajednice, iznesen u osnivačkoj povelji. Osim što će rad raščlaniti kako je novo naselje uklopljeno u vlastelinsku strukturu, razmotrit će i okolnosti podizanja župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi. Jer, bio je to novi korak u okviru opsežnijih nastojanja Kaptola da stvori sve potrebne uvjete – institucionalne, gospodarske i vjerske – za svakodnevno funkcioniranje novoveške društvene zajednice. A s obzirom na to da je inicijator podizanja nove župe bio gorički arhiđakon Ivan, saznajemo i kojeje bilo mjesto pojedinca u okvirima kolektivnoga katedralnoga identiteta.

The aim of this paper is to discuss whether the interest of the European states in the Early modern history led also to such deep intrusion of the Ottomans into Europe. First part summarizes the rise and the spreading of the Ottoman Empire into Europe. It shows that the Ottomans had an astute way of occupating a wanted area. They made alliances
with weak rulers and if the territory was tough to occupy, firstly the would seize the land around. Constantinople was taken in such a way. The second part of this written work demonstrates political situation and interests of monarchies in the first half of the sixteenth century. Renaissance popes lost their fervor for crusading because they had problems with losing authority over European rulers and started to form their own state. The Emperor Charles V did not have the interest to fight the Turks because he was occupied struggling with French monarch Francis I. On the other hand, to be able to stand against Charles, Francis accepted the Ottomans as his allies. The last part summarizes
the conquests of Suleyman the Great and Ferdinand Habsburg dealing with it. He was the only ruler in Europe whose interest was to fight the Ottomans because he was reigning lands directly under their attack.

Ovaj će rad analizirati jedan folij (190 ͮ), tekst i iluminacije iz najpoznatijega misala u Riznici Zagrebačke katedrale – Misala Jurja de Topusko. Analizom će se utvrditi čemu je Misal služio i pokušat će se odgovoriti na pitanje zašto je bio na-ručen baš krajem 15. stoljeća te koji je bio razlog njegova dovršetka 15-ak godina kasnije pošto je prvi put ostao nedovršenim zbog smrti naručioca. Osim folija 190 ͮ , u radu će se interpretirati još dvije iluminacije, od kojih je jedna, ona koja pri-kazuje svetoga Jurja, ključna za razumijevanje dovršetka Misala u renesansnome stilu i koja je ujedno odraz specifičnoga položaja Zagrebačkoga kaptola i biskupije krajem srednjega vijeka, koji se u tome razdoblju nalaze na granici s Osmanskim Carstvom. Uvod Na razmeđi dvaju vjekova – srednjega i ranoga novoga vijeka, Zagrebački kaptol i biskupija postižu dotad najveći ekonomski uzlet. Kao svjedok tomu razdoblju ostalo je sačuvano nekoliko misala, a najpoznatiji i najraskošniji jest Misal Jurja de Topusko. Misal je pravi predstavnik ovoga prijelaznoga razdoblja zbog toga što u sebi sadržava i gotičke i renesansne iluminacije. Uopće nje-gov nastanak te simbolička interpretacija njegovih iluminacija dokazom su akumulirana bogatstva Zagrebačkoga kaptola i biskupije, autonomnosti djelovanja, ali i veza koje biskupija i kaptol imaju s drugim centrom moći – kraljem. Iako se o samome Misalu u literaturi dosta pisalo, 1 ovaj aspekt nije dovoljno naglašen, a također nije ni razjašnjeno pitanje nastanka renesansnih iluminacija. Ovaj će rad stoga pokušati uz pomoć analize folija iz kodeksa te njegovih nekoliko iluminacija odgovoriti na to pitanje te pokušati potvrditi tezu kako je Misal pokazatelj gospodarske i političke moći Zagrebač-koga kaptola i biskupije u kasnome srednjemu vijeku.