- Geography, Regional Geography, Historical Geography, Croatia, Historical maps, Islands, and 15 moreCritical Cartography, Adriatic Croatia, Toponymy, Late Middle Ages, Zadar, Zadarska regija, Croatian Islands, Spatial planning, Demography, Cartography, Physical Geography, Social Geography, Urban Planning, Urbanism, and Urban Geographyedit
On 6 December 2017, Nikola Šimunić, MSc (Geography), junior research assistant at the Ivo Pilar Institute of Social Sciences, Gospić Regional Centre, successfully defended his doctoral thesis in Zadar, entitled "Lika-Senj County in the... more
On 6 December 2017, Nikola Šimunić, MSc (Geography), junior research assistant at the Ivo Pilar Institute of Social Sciences, Gospić Regional Centre, successfully defended his doctoral thesis in Zadar, entitled "Lika-Senj County in the Modern Regionalization Context" through the doctoral studies programme The Adriatic – a Link Between Continents, established by the Departments of History and Geography at the University of Zadar. The thesis was defended in the Rectorate of the University of Zadar before a commission comprising Assoc. Prof. Dr. Josip Faričić, chairperson, Dr. Damir Magaš, mentor and full professor with tenure, and Dr. Borna Fürst Bjeliš, full professor with tenure.
Nikola Šimunić, mag. geogr., znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Područni centar u Gospiću, obranio je 6. prosinca 2017. u Zadru doktorsku disertaciju na doktorskom studiju Jadran – poveznica među kontinentima kojeg izvode Odjel za povijest i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, pod naslovom Ličko-senjska županija u kontekstu suvremene regionalizacije. Doktorat je na Rektoratu Sveučilišta u Zadru obranjen pred povjerenstvom kojeg su činili: dr. sc. Josip Faričić, red. prof., predsjednik, dr. sc. Damir Magaš, red. prof. u trajnom zvanju, mentor i dr. sc. Borna Fürst Bjeliš, red. prof. u trajnom zvanju.
Nikola Šimunić, mag. geogr., znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Područni centar u Gospiću, obranio je 6. prosinca 2017. u Zadru doktorsku disertaciju na doktorskom studiju Jadran – poveznica među kontinentima kojeg izvode Odjel za povijest i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, pod naslovom Ličko-senjska županija u kontekstu suvremene regionalizacije. Doktorat je na Rektoratu Sveučilišta u Zadru obranjen pred povjerenstvom kojeg su činili: dr. sc. Josip Faričić, red. prof., predsjednik, dr. sc. Damir Magaš, red. prof. u trajnom zvanju, mentor i dr. sc. Borna Fürst Bjeliš, red. prof. u trajnom zvanju.
Research Interests:
In Nin-Ljubač Channel (Ninsko-Ljubački Kanal), off the coast of the Island of Pag, near the village of Vlašići in Croatia, there are two islets. On recent topographic maps they are marked as Veli (0.15 square km) and Mali Sikavac (0.14... more
In Nin-Ljubač Channel (Ninsko-Ljubački Kanal), off the coast of the Island of Pag, near the village of Vlašići in Croatia, there are two islets. On recent topographic maps they are marked as Veli (0.15 square km) and Mali Sikavac (0.14 square km). Local sailors have always used the plural name Ćićavci, or Ćikavci (Cikavci) (Large and Small) for them, and on some older maps, they appear as Scogli Zicavatz or Scogli Zicovac. The larger one (Veli Sikavac/Ćićavac) was also called St. Paul on the first topographic maps. More recently, claims that a fortress was found on Veli Sikavac near the ruins of a church have been confirmed by contemporary archeological research. As far as we know, the oldest clear depictions of these islets are on sixteenth-century maps, though the labels are barely legible (Tunor ?, Taner porina?). In fact, the remnants of the church, the ramparts, and an archival mention of a Venetian sentry-post in the 15th century, which the author has mentioned earlier on several occasions, have been proved to be accurate by recent archaeological research. Also the remains have been found of (probably) an older church underneath a smaller one (with one or both named on some older maps variously as St. Bastian, St. Barbara, St. Roch, and finally St. Paul). Obviously, the strategic importance of the islet was prominent in the complex sea passage between Zadar Channel and Kvarnerić on the one hand, and Velebit Channel on the other, from at least Byzantine times,. Using cartographic templates, the author presents several variants of the possible etymology of the names of these islets.
U Ljubačko-ninskom kanalu, uz obale otoka Paga kod mjesta Vlašići (Hrvatska), nalaze se dva otočića, na
suvremenim topografskim kartama označena kao Veliki (0,1 5 km 2) i Mali Sikavac (0,1 4 km 2). Pomorci obližnjih
mjesta nazivali su ih Ćićavci, ili Ćikavci (Cikavci) (Veliki i Mali), a na pojedinim starijim kartama Scogli Zicavatz ili
Scogli Zicovca. Veći (Veli Sikavac /Ćićavac) na prvim topografskim kartama nosi ime svetoga Pavla. Koliko se zna
najstariji jasniji prikazi tih otočića su na kartama iz 1 6. st. s nejasnim oznakama (Tunor?, Taner porina?). U novije
vrijeme, tvrdnje da se na Velom Sikavcu u blizini crkvice nalazila nekakva utvrda, potvrđene su suvremenim
arheološkim istraživanjima. Naime, ostatci crkvice, bedema, napisi o mletačkoj stražarnici u 1 5. st., koje je autor
navodio i prije u nekoliko navrata, tim istraživanjima pokazali su se točnima. Također su nađeni ostatci najvjerojatnije
druge, starije crkve, koji se nalaze ispod gornje manje crkve (nazvane, jedna ili obje u pojedinim starijim zemljovidima
različitim imenima svetaca: sv. Bastian, sv. Barbara, sv. Rok i, naposljetku sv. Pavao). Očito je strateška važnost
otočića u kompleksnom morskom prolazu između Kvarnerića, Zadarskog kanala s jedne i Velebitskog kanala s druge
strane, najkasnije od bizantskih vremena bila od velike važnosti. Također, autor, uz korištenje kartografskih izvora,
iznosi nekoliko inačica moguće geneze imena ovih otočića.
U Ljubačko-ninskom kanalu, uz obale otoka Paga kod mjesta Vlašići (Hrvatska), nalaze se dva otočića, na
suvremenim topografskim kartama označena kao Veliki (0,1 5 km 2) i Mali Sikavac (0,1 4 km 2). Pomorci obližnjih
mjesta nazivali su ih Ćićavci, ili Ćikavci (Cikavci) (Veliki i Mali), a na pojedinim starijim kartama Scogli Zicavatz ili
Scogli Zicovca. Veći (Veli Sikavac /Ćićavac) na prvim topografskim kartama nosi ime svetoga Pavla. Koliko se zna
najstariji jasniji prikazi tih otočića su na kartama iz 1 6. st. s nejasnim oznakama (Tunor?, Taner porina?). U novije
vrijeme, tvrdnje da se na Velom Sikavcu u blizini crkvice nalazila nekakva utvrda, potvrđene su suvremenim
arheološkim istraživanjima. Naime, ostatci crkvice, bedema, napisi o mletačkoj stražarnici u 1 5. st., koje je autor
navodio i prije u nekoliko navrata, tim istraživanjima pokazali su se točnima. Također su nađeni ostatci najvjerojatnije
druge, starije crkve, koji se nalaze ispod gornje manje crkve (nazvane, jedna ili obje u pojedinim starijim zemljovidima
različitim imenima svetaca: sv. Bastian, sv. Barbara, sv. Rok i, naposljetku sv. Pavao). Očito je strateška važnost
otočića u kompleksnom morskom prolazu između Kvarnerića, Zadarskog kanala s jedne i Velebitskog kanala s druge
strane, najkasnije od bizantskih vremena bila od velike važnosti. Također, autor, uz korištenje kartografskih izvora,
iznosi nekoliko inačica moguće geneze imena ovih otočića.
Research Interests:
Dana 22. studenoga, u devedeset trećoj godini, preminuo je jedan od vodećih hrvatskih geografa druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, prof. emeritus Velimir Rogić. Doajen hrvatske historijske i regionalne geografije rođen je 19.... more
Dana 22. studenoga, u devedeset trećoj godini, preminuo je jedan od vodećih hrvatskih geografa druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, prof. emeritus Velimir Rogić. Doajen hrvatske historijske i regionalne geografije rođen je 19. travnja 1925. u Zagrebu.Prof. Rogić je svoj znanstveni i nastavni doprinos ostvario ponajprije u problematici historijske i regionalne geografije te geografske regionalizacije prostora Hrvatske. On November 22, 2017, in the nineteenth year, professor emeritus Velimir Rogić, one of the leading Croatian geographers of the second half of the 20th and early 21st century, died.. The doyen of Croatian Historical and Regional Geography was born on 19 April 1925 in Zagreb. Prof. Rogić has made his scientific and teaching contribution primarily in the problems of historical and regional geography and geographical regionalization of Croatia.
Research Interests:
Ljubač je jedno od naselja Općine Ražanac s područnim odjeljenjima škole, župnim uredom, turističkim kapacitetima, nekoliko ugostiteljskih sadržaja i nekoliko trgovina. U crkvenom pogledu pripada Ražanačkom dekanatu Zadarske nadbiskupije... more
Ljubač je jedno od naselja Općine Ražanac s područnim odjeljenjima škole, župnim uredom, turističkim kapacitetima, nekoliko ugostiteljskih sadržaja i nekoliko trgovina. U crkvenom pogledu pripada Ražanačkom dekanatu Zadarske nadbiskupije koji obuhvaća velik prostor sjeveroistočnog dijela Ravnih kotara sa sedam župa. Brojem stanovnika spada u manja naselja, s dvije jezgre, glavnom Ljubač, manjom Ljubački Stanovi te još jednom manjom s dva izdvojena dijela Stojići i Grubani. Lokacija Ljupča kao naseljen prostor koristi se od prapovijesnih vremena. Liburnske utvrde, antičko naselje i srednjovjekovno utvrđeno naselje razvijali su se na dobro branjenom i položajem istaknutom hrptu Ljubljane, a manja grupacija na položaju Ljubačkih Stanova uz rječicu Krnezu. Od kraja 17. stoljeća središnje naselje razvija se uz sjeveroistočnu obalu Ljubačke vale. Novija izgradnja posebice od kraja 1990-ih zahvatila je sve dijelove naselja s više građevinskih zahvata na obradivom zemljištu te interpolacijama u cijelom građevinskom području. Pitanje suvremene vodoopskrbe riješeno je spajanjem na Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije od 2013. godine. Sustav odvodnje danas je nefunkcionalan, što se može negativno odraziti na stanje okoliša u i oko Ljubačke vale. Obala i naselje te javni, crkveni i drugi objekti višekratno se uređuju i obnavljaju. Razvitak Ljupča ovisi danas o daljnjem i učinkovitom rješavanju infrastrukturnih i gospodarskih izazova, to jest o mogućnostima obitavanja, zapošljavanja i zadovoljavanja svih potreba stanovništva svih dijelova naselja. Procesi starenja stanovništva, iseljavanja i zapuštanja poljodjelskog zemljišta potaknuti svojedobnom izolacijom danas su samo donekle ublaženi turističkim djelatnostima, posebice iznajmljivanja apartmana. Obnovom poljoprivrede, vodoopskrbom, učinkovitom odvodnjom, jačanjem oslonaca pojedinih oblika turističkog razvitka (ljetni turizam, seoski turizam, „eko“ turizam i sl.), uređenjem arheoloških lokacija, unaprjeđenjem prometne infrastrukture i dr. stvaraju se nužni preduvjeti i otvaraju izgledi za stabilan i kvalitetan razvitak. U tom smislu Općina Ražanac donijela je i prostorno- planske dokumente razvitka, u prvom redu Prostorni plan uređenja Općine Ražanac (2002 ; izmjene i dopune 2007 ; 2009 ; 2013.). Plansko uređenje naselja, unutar i izvan građevinskog područja omogućit će učinkovito gospodarenje svim dijelovima i očuvanje okoliša te prosperitet i optimalan razvitak u budućnosti.
Research Interests:
Na temelju fizičko-geografske analize područja Ljupča proizlaze osnovni zaključci o fizičko- geografskim značajkama ovoga prostora. U geološkom smislu područje Ljupča ne razlikuje se umnogome od sjeverozapadnog dijela Ravnih kotara kojima... more
Na temelju fizičko-geografske analize područja Ljupča proizlaze osnovni zaključci o fizičko- geografskim značajkama ovoga prostora. U geološkom smislu područje Ljupča ne razlikuje se umnogome od sjeverozapadnog dijela Ravnih kotara kojima pripada. Geološki sastav je razmjerno jednostavan. Riječ je o vapnenačkim stijenama kredne starosti na južnom dijelu (Sridnja/Vrška kosa, Gajine, Rična, Glavica), dok su drugi dijelovi područja Ljupča građeni od stijena flišnog kompleksa. Uglavnom je riječ o laporima u središnjem dolinskom dijelu, a pješčenjaci i konglomerati prevladavaju na Ljubačkoj kosi. Nekoliko usporednih antiklinala i sinklinala, kao i jedan značajniji i nekoliko manjih rasjeda upućuju na to da je i tektonika podjednako jednostavna. Geomorfološka obilježja u skladu su s litološkom podlogom. Vapnenačko područje obilježavaju krški i fluviokrški oblici, a u središnjem, dolinskom dijelu najveći utjecaj imaju povremeni tokovi koji u rastresitom materijalu usijecaju manja korita i oblikuju fluvijalni reljef. Na području Ljubačke kose mogu se mjestimično uočiti i padinski procesi, no zbog njihove male pojavnosti može se govoriti o razmjerno kompaktnim padinama, osim na poluotočnom dijelu sa strmim padinama i sipinama. Uz obalu su mjestimično razvijeni klifovi u fliškim formacijama. U klimatskom smislu područje Ljupča pripada submediteranskoj ili Cfa tipu klime, koja se od prave sredozemne klime kakvu ima glavnina jadranskog priobalja i otoka južno od ovoga prostora, razlikuje po nešto blažem i vlažnijem ljetu. Utjecaj je to rasporeda kopna i mora, a najviše blizine reljefne prepreke Velebita koji zadržava oborine, ali djeluje i na nastanak bure koja rashlađuje prostor u kojem puše. Kopnenu hidrogeografiju ovoga područja obilježavaju tok Krneze (Ričine) koja kod Jamina utječe u Ljubačku valu te brojni manji potoci i izvori. Ljupču pripada i morski pojas i to odgovarajući dio Ljubačkog zaljeva (dubine do 40 m), s većim dijelom Ljubačke vale (do 13 m dubine) jugoistočno od Ljubačke punte. Dugotrajno agrarno korištenje oblikovalo je središnji prostor Ljupča, odnosno Ljubačku dolinu u poljoprivredno istaknut i vrijedan prostor, dok se na rubnim dijelovima i prijelazima u strmiji reljef uočava sukcesija biljnog pokrova u odnosu na donedavne pašnjake koji postupno iščezavaju smanjenjem broja poljoprivrednog stanovništva i zapuštanjem stočarstva.
Research Interests:
From the scientific point of view, this chapter discusses the geographical basis of the modern Novigrad Municipality (51.21 km² and 2, 375 inhabitants in three settlements: Novigrad, Pridraga and Paljuv, 2011), as a function of its... more
From the scientific point of view, this chapter discusses the geographical basis of the modern Novigrad Municipality (51.21 km² and 2, 375 inhabitants in three settlements: Novigrad, Pridraga and Paljuv, 2011), as a function of its development. After an introduction and review of previous research, the features of the Novigrad area’s geographical location, size and boundaries are discussed. Along with natural geographical, geological and geomorphologic features, the climate, hydrography, soils and phytogeography, which form the main components of the area, are considered. An overview of its historical-geographical development from prehistoric times through antiquity, the Middle Ages and Modern Age to modern processes is followed by an account of basic demographic indicators and the characteristics of economic development (agriculture, fishing, tourism, transport, etc.). The study ends by considering objects of social standards and providing concluding reflections on the functional connectivity of the settlements, their dilemmas, and prospects for future development. /
U radu je sa znanstvenog motrišta raspravljena zemljopisna osnova prostora suvremene općine Novigrad (51, 21 km2 s 2.375 stanovnika 2011. u tri naselja: Novigrad, Pridraga i Paljuv) u funkciji njezina razvitka. Nakon uvodnih napomena i pregleda dosadašnjih istraživanja, raspravljena su obilježja zemljopisnog položaja, veličine i granica novigradskog područja. U okviru prirodno-geografskih značajki obrađena su geološka i geomorfološka obilježja, te klimatske, hidrografske, pedogeografske i fitogeografske sastavnice prostora. Pregled povijesno-zemljopisnog razvoja od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka i novog vijeka do suvremenih zbivanja slijede osnovni demografski pokazatelji i obilježja gospodarskog razvoja (poljoprivreda, ribarstvo, turizam, promet i dr.). Rad završava razmatranjem objekata društvenog standarda i zaključnim promišljanjima o funkcionalnoj povezanosti naselja te dvojbama i izgledima budućega razvoja. Prostor Općine Novigrad dio je Zadarske županije smješten u središnjem hrvatskom primorju, odnosno u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske. Priobalni smještaj, blizina autocestovne prometnice i regionalnog središta u Zadru u suvremenim uvjetima razvoja otvara nove izglede i izazove razvoja, posebice vrednovanja i korištenja prostora. Do sada je razmjerno malo pisano o cjelokupnom prostoru Općine Novigrad, posebice s geografskog motrišta, pa je u ovom radu ta tematika obuhvaćena tako da objedinjuje u prvom redu prostornu, a kroz povijesno- zemljopisni dio, i vremensku sastavnicu razvoja Novigrada i njegove uže okolice. Uz razmatranje prostornog položaja, veličine i obuhvata općine, opširnije su obrađena prirodna i društvena geografska obilježja, povijesno-zemljopisni razvoj, obilježja stanovništva, naselja i gospodarstva u funkciji razvitka. Istraživanje, analiza i ocjena složenih geografskih sastavnica i čimbenika razvitka novigradskog prostora, kao metodološki izazov, iziskivali su što cjelovitije sagledavanje različitih i složenih prostornih datosti i procesa u Novigradskoj općini.
U radu je sa znanstvenog motrišta raspravljena zemljopisna osnova prostora suvremene općine Novigrad (51, 21 km2 s 2.375 stanovnika 2011. u tri naselja: Novigrad, Pridraga i Paljuv) u funkciji njezina razvitka. Nakon uvodnih napomena i pregleda dosadašnjih istraživanja, raspravljena su obilježja zemljopisnog položaja, veličine i granica novigradskog područja. U okviru prirodno-geografskih značajki obrađena su geološka i geomorfološka obilježja, te klimatske, hidrografske, pedogeografske i fitogeografske sastavnice prostora. Pregled povijesno-zemljopisnog razvoja od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka i novog vijeka do suvremenih zbivanja slijede osnovni demografski pokazatelji i obilježja gospodarskog razvoja (poljoprivreda, ribarstvo, turizam, promet i dr.). Rad završava razmatranjem objekata društvenog standarda i zaključnim promišljanjima o funkcionalnoj povezanosti naselja te dvojbama i izgledima budućega razvoja. Prostor Općine Novigrad dio je Zadarske županije smješten u središnjem hrvatskom primorju, odnosno u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske. Priobalni smještaj, blizina autocestovne prometnice i regionalnog središta u Zadru u suvremenim uvjetima razvoja otvara nove izglede i izazove razvoja, posebice vrednovanja i korištenja prostora. Do sada je razmjerno malo pisano o cjelokupnom prostoru Općine Novigrad, posebice s geografskog motrišta, pa je u ovom radu ta tematika obuhvaćena tako da objedinjuje u prvom redu prostornu, a kroz povijesno- zemljopisni dio, i vremensku sastavnicu razvoja Novigrada i njegove uže okolice. Uz razmatranje prostornog položaja, veličine i obuhvata općine, opširnije su obrađena prirodna i društvena geografska obilježja, povijesno-zemljopisni razvoj, obilježja stanovništva, naselja i gospodarstva u funkciji razvitka. Istraživanje, analiza i ocjena složenih geografskih sastavnica i čimbenika razvitka novigradskog prostora, kao metodološki izazov, iziskivali su što cjelovitije sagledavanje različitih i složenih prostornih datosti i procesa u Novigradskoj općini.
Research Interests:
In the modern architecture of the European NUTS regions, Croatia as a whole represents a NUTS-1 region. Since 2013, two regions have been defined at NUTS-2 level: Continental Croatia and Adriatic Croatia. At NUTS-3 level, the principle... more
In the modern architecture of the European NUTS regions, Croatia as a whole represents a NUTS-1 region. Since 2013, two regions have been defined at NUTS-2 level: Continental Croatia and Adriatic Croatia. At NUTS-3 level, the principle applies that each of the 21 Croatian counties represents a NUTS-3 region, although only half of them have more than 150, 000 inhabitants, and there are only eight large, functionally and logistically appropriate regional centres. These clearly demarcated, actual regional foci also exert gravitational influence beyond their counties, i.e. they are regional centers in the true sense of the word, according to NUTS-3 region criteria/ needs. These are: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar and Slavonski Brod (cities with more than 50, 000 residents, and with signifcant urban regions, generally over 100, 000 inhabitants, 2011: City of Zagreb 688, 724/1, 100, 000, Split 167, 121/280, 000, Rijeka 128, 384/230, 000, Osijek 84, 104/130, 000, Zadar 71, 471/125, 000, Slavonski Brod 53, 531/100, 000), with the seventh, the conurbation complex of Varaždin/Čakovec (38, 839+15, 147=53, 896/100, 000 residents), and the eighth, Pula (57, 460/80, 000) limited mainly to Istria [Istra] County. These centres, influencing broader regional gravity complexes (county and beyond county ; except Pula), with roughly 250, 000 to 550, 000 inhabitants, should form the main pillars and cores of the country’s modern regional structure, because this is already the case in reality. The damaging effects of war, economic recession, transition and privatization after 1991 have resulted in the fact that most of the former, somewhat stronger centers have been depopulated and economically weakened, while the levels of their central functions have been lowered, reducing their gravitational power practically to the sub- regional level (Karlovac-Duga Resa, Sisak- Petrinja, Šibenik-Vodice, Dubrovnik- Mokošica, Bjelovar, etc.). Only the conurbation of Vukovar-Vinkovci (26,468 + 32,029 = 65, 497/90, 000, in a demographically relatively prominent county, is potentially developing regional significance, however, it is significantly restricted, due to the close proximity of Osijek (Osijek – Vukovar 34 km, Osijek - Vinkovci 41 km). Consequently, there is contemporary orientation of the less populated counties: Dubrovnik-Neretva to Split, Šibenik- Knin to Zadar, Lika-Senj to Zadar (to a lesser extent to Rijeka), Požega-Slavonija to Slavonski Brod, Virovitica-Podravina to Osijek, Koprivnica-Križevci and Međimurje to Varaždin, Bjelovar-Bilogora, KrapinaZagorje, Karlovac and Sisak-Moslavina to Zagreb. Given the significant demographic corpus and relatively prominent number of counties gravitating to Zagreb, it would be advisable to revitalize the functional equipment of some individual cities in the wider area around Zagreb. This means accepting the necessity of equipping Karlovac/Sisak (two counties), and Bjelovar/Virovitica (two counties) for regional level functions, facilitating the revitalization of these demographically and functionally weakened areas, which form individual NUTS-3 regions.
Research Interests:
Izvješće o Znanstvenom skupu Otok Vir, održanom u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Općine Vir, u Zadru i u Viru, 16. – 18. travnja 2015., sadrži opis tijeka skupa, te imena podnositelja radova i opis znanstvenih tema koje su na skupu... more
Izvješće o Znanstvenom skupu Otok Vir, održanom u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Općine Vir, u Zadru i u Viru, 16. – 18. travnja 2015., sadrži opis tijeka skupa, te imena podnositelja radova i opis znanstvenih tema koje su na skupu iznesene iz različitih znanstvenih polja i grana (geografije, geologije, botanike, arheologije, povijesti, gospodarstva, prometa turizma, školstva i filologije). U organizaciji Sveučilišta u Zadru i Općine Vir od 16. do 18. travnja 2015. u Zadru i u Viru održan je interdisciplinarni znanstveni skup pod nazivom Otok Vir. Na skupu je sudjelovalo pedesetak znanstvenika, geografa, geologa, biologa, arheologa, povjesničara, demografa, prostornih planera, ekologa, ekonomista i filologa iz znanstvenih, kulturnih, prosvjetnih, crkvenih i drugih ustanova Zadra i Zagreba. Istraživači su iznijeli tridesetak znanstvenih radova s motrišta različitih znanosti sa svrhom obuhvatne obrade prostora otoka Vira. Rad skupa odvijao se kroz sekcijski i terenski dio.
Research Interests:
Demogeografska rasprava o promjenama narodnosnog sastava stanovništva zadarske regije (tadašnje općine Zadar, Benkovac, Biograd, Obrovac i Pag) prema podacima popisa stanovništva iz 1910., 1961., i 1991. Kartografskim prilozima za svaki... more
Demogeografska rasprava o promjenama narodnosnog sastava stanovništva zadarske regije (tadašnje općine Zadar, Benkovac, Biograd, Obrovac i Pag) prema podacima popisa stanovništva iz 1910., 1961., i 1991. Kartografskim prilozima za svaki popis, vidljive su pojedine promjene po naseljima. Autor ističe značajne promjene nacionalnog sastava u pojedinim naseljima, posebice u Obrovcu, Benkovcu, Zadru i Biogradu, ali i u određenom broju manjih naselja. Posebno se ukazuje na značenje ovih promjena u pripremama za zbivanja koja su prethodila srpskoj agresiji na Hrvatsku 1991.
Research Interests:
U radu Neki zemljopisni kriteriji za određivanje samoupravnih zajednica obrađeni su osnovni parametri geografske osnove relevantni za utvrđivanje osnovnih administrativnih i teritorijalnih jedinica, s posebnim osvrtom na osnivanje i... more
U radu Neki zemljopisni kriteriji za određivanje samoupravnih zajednica obrađeni su osnovni parametri geografske osnove relevantni za utvrđivanje osnovnih administrativnih i teritorijalnih jedinica, s posebnim osvrtom na osnivanje i definiranje novih općina u novoj samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Research Interests:
The paper discusses the geographical criteria for determining the administrative spatial units of self-government, in particular the newly established municipalities and administrative cities in the independent Republic of Croatia in the... more
The paper discusses the geographical criteria for determining the administrative spatial units of self-government, in particular the newly established municipalities and administrative cities in the independent Republic of Croatia in the case of Zadar-Knin County.
U radu se raspravlja o geografskim (zemljopisnim) kriterijima za prostorno određivanje uravno-teritorijalnih jedinica samouprave, posebice novoosnovanih općina i administrativnih gradova u samostalnoj Republici Hrvatskoj na primjeru Zadarsko-kninske županije.
U radu se raspravlja o geografskim (zemljopisnim) kriterijima za prostorno određivanje uravno-teritorijalnih jedinica samouprave, posebice novoosnovanih općina i administrativnih gradova u samostalnoj Republici Hrvatskoj na primjeru Zadarsko-kninske županije.
Research Interests:
U članku se daju najvažnije fizičko-, povijesno- i ekonomsko-geografske značajke i pretpostavke Zadarsko-kninske županije, osnovane 1993., u uvjetima ratnog stanja i okupiranosti većeg dijela njezinog teritorija. Istaknuti su razlozi i... more
U članku se daju najvažnije fizičko-, povijesno- i ekonomsko-geografske značajke i pretpostavke Zadarsko-kninske županije, osnovane 1993., u uvjetima ratnog stanja i okupiranosti većeg dijela njezinog teritorija. Istaknuti su razlozi i činjenice koji su opravdali potrebu njezinog osnivanja i postojanja. Obrazlaže se funkcionalno i regionalno značenje Zadra i važnost obnove njegove administrativne uloge s obzirom da u razdoblju 1961.-1993. nije imao niti značenje središta kotara niti zajednice općina. Razmatraju se i najnoviji prijedlozi promjene županijskih granica. Mogućnost vrednovanja i prožimanja komplementarnih geografskih cjelina, kao i težnja za policentričnim razvojem zemlje, bez strogog vezivanja za suviše potenciran i trom model makroregija, bit su suvremenog pristupa u geografskom razmatranju ovog prostora. Obnova središta, naseljavanje napuštenih zona i funkcionalno međusobno povezivanje, naročito prometno, bitne su pretpostavke budućeg razvoja ovog dijela zemlje.
Research Interests:
Uvodna rasprava u prostoru ravnokotarskog naselja u zaobalju Zadra na primjeru Nadina. Osnovni pokazatelji geološke osnove, koji rezultiraju kontrastnim geomorfološkim pojavama u krajobrazu (kontakt krškog bila s mlađim formacijama flišne... more
Uvodna rasprava u prostoru ravnokotarskog naselja u zaobalju Zadra na primjeru Nadina. Osnovni pokazatelji geološke osnove, koji rezultiraju kontrastnim geomorfološkim pojavama u krajobrazu (kontakt krškog bila s mlađim formacijama flišne udoline s jedne, i Nadinskog blata s druge strane). Pojave voda vezane za manje vodotoke (Kličevica, Mirošnica) i blato (ponor, izvori), zdence i podzemne vode posebno su istaknute. Klimavegetacijske pogodnosti za vrednovanje prostora istaknute su, kao i pedogeografske u kontekstu opće obrade prirodno-geografskih elemenata užeg prostora. Razmatraju se promjene u kretanju broja stanovnika prethodnih popisnih razdoblja, te posebice analizira demografska slika prema biološkim i gospodarskim obilježjima. Razmatra se i nacionalni sastav s obzirom na prisutnost srpskog manjinskog stanovništva i razaranje naselja i istjerivanje Hrvata 1991. godine.
Research Interests:
The comprehensive geographical scientific work considering the Biograd micro-region in the northern Dalmatian area, ie the complex of Zadar region in Croatia. Synthetic regional geographic discussion of this coastal area contains an... more
The comprehensive geographical scientific work considering the Biograd micro-region in the northern Dalmatian area, ie the complex of Zadar region in Croatia. Synthetic regional geographic discussion of this coastal area contains an analysis of the various elements of the natural basis of geological (stratigraphy, tectonics), geomorphological (forms of relief structures, the coast with a thorough display of its length according belonging settlements, Caves, etc.), climatozonal and hydro-geographical (Vrana lake and its tributaries Kotarka et al., other phenomena of water on the surface and underground). Evaluation and significance of Biograd and other settlements in past periods have been presented through historical-geographical retrospective of survival and development. Also, the meaning of transport links, as well as the dilemmas of new development trends caused by immigration and the constant rise in population in the coastal zone have been explored. By contrast, the processes of depopulation characterize zones outside of coast and islands Pašman and Vrgada. Social geographic issue includes indicators of population and settlement, of toponymy, of the economy as well as prospects and problems of development in contemporary circumstances.
Rad predstavlja sveobuhvatno geografsko istraživanje o biogradskoj mikroregiji u sjevernodalmatinskom prostoru Hrvatske, tj u kompleksu zadarske regije. Sintetska regionalno-geografska rasprava o ovom priobalnom prostoru sadrži analizu različitih elemenata prirodne osnove: geoloških (stratigrafija, tektonika), geomorfoloških (oblici reljefnih struktura, obale s temeljitim prikazom dužina po k.o. i naseljima, speleološki objekti itd.), klimavegetacijskih i hidrogeografskih (Vransko jezero i njegove pritoke Kotarka i dr., ostale pojave voda na površini i u podzemlju). Vrednovanje i značenje Biograda i ostalih naselja u prošlim razdobljima prezentirano je kroz povijesno-geografski retrospekt opstanka i razvoja. Istaknuto je značenje prometne povezanosti, kao i dileme novih razvojnih trendova uzrokovane useljavanjem i stalnim porastom broja stanovnika u priobalnoj zoni. Suprotno, procesi depopulacije prate zaobalnu zonu i otoke Pašman i Vrgadu. Sociogeografska problematika obuhvaća pokazatelje stanovništva i naselja, toponimije, gospodarstva kao i perspektive i probleme razvoja u suvremenim okolnostima.
Rad predstavlja sveobuhvatno geografsko istraživanje o biogradskoj mikroregiji u sjevernodalmatinskom prostoru Hrvatske, tj u kompleksu zadarske regije. Sintetska regionalno-geografska rasprava o ovom priobalnom prostoru sadrži analizu različitih elemenata prirodne osnove: geoloških (stratigrafija, tektonika), geomorfoloških (oblici reljefnih struktura, obale s temeljitim prikazom dužina po k.o. i naseljima, speleološki objekti itd.), klimavegetacijskih i hidrogeografskih (Vransko jezero i njegove pritoke Kotarka i dr., ostale pojave voda na površini i u podzemlju). Vrednovanje i značenje Biograda i ostalih naselja u prošlim razdobljima prezentirano je kroz povijesno-geografski retrospekt opstanka i razvoja. Istaknuto je značenje prometne povezanosti, kao i dileme novih razvojnih trendova uzrokovane useljavanjem i stalnim porastom broja stanovnika u priobalnoj zoni. Suprotno, procesi depopulacije prate zaobalnu zonu i otoke Pašman i Vrgadu. Sociogeografska problematika obuhvaća pokazatelje stanovništva i naselja, toponimije, gospodarstva kao i perspektive i probleme razvoja u suvremenim okolnostima.
Research Interests:
Studyng Skradin and its surroundings, the author discusses its natural geographical characteristics, historical-geographical development as well as its demography and sociogeographical changes and especially some changes in traffic and... more
Studyng Skradin and its surroundings, the author discusses its natural geographical characteristics, historical-geographical development as well as its demography and sociogeographical changes and especially some changes in traffic and economy. Skradin lies along the Krka River at the end of of its navigable part and belongs administratively to Šibenik area of wider North Dalmatian or Zadar region, in the central part of Croatian Littoral (Adriatic Croatia). It has a very long and stirring historical.geographical development. It was the main center of the Liburnian ethnic area during the Illyrian and Roman periods. In the Middle Ages it has remarkable importance in the trade between Croatian inland with Bosnia, and the Adriatic. Skradin has stagnated lately being isolated in traffic and trade. Nevertheless some new impulses of traffic connecting, the development of tourism, and opening of the "Krka" National Park, give it the chance of future development. In 1971 Skradin had only 889 residents and the whole area had 9585 inhabitants which was less than in 1961. This decrease should be stopped. The solution lies in the development of agriculture, cattle breeding, promoting tourism, and perhaps, in building small industrial plants (the old one has been closed). The population is employed mostly in Šibenik and children attend secondary schools there too. That is why daily commuting is so expanded. Recently (according to census data) a lot of workers have temporarily emigrated to Western Europe in search for job. The preliminary data of the Census 1981. show further demographic decrease which means that emigration, especially to the main and nearest Croatian Adriatic centers: Šibenik, Zadar, Split, and Rijeka, has not been stopped. It also proves the necessity of modern road connecting, of the development of economy and educational system which should put an end to depopulation and enable a firm and fast progress.
Sintetski geografski znanstveni rad o skradinskom kraju u sjevernodalmatinskom prostoru Hrvatske. / Sveobuhvatna geografska rasprava o ovom prostoru sadrži analizu različitih elemenata prirodne osnove: geoloških (stratigrafija, tektonika), geomorfoloških (oblici reljefnih struktura, obale, zaravni, speleološki objekti itd.), klimavegetacijskih i hidrogeografskih (rijeka Krka i njene pritoke, ostale pojave voda na površini). Vrednovanje i značenje Skradina i ostalih naselja u prošlim razdobljima prezentirano je kroz povijesno-geografski retrospekt. Istaknuto značenje prometne povezanosti, kao i dileme novih razvojnih trendova uzrokovane iseljavanjem i stalnim padom broja stanovnika. Sociogeografska problematika obuhvaća pokazatelje stanovništva i naselja, toponimije, gospodarstva kao i perspektive i probleme razvoja u suvremenim okolnostima.
Sintetski geografski znanstveni rad o skradinskom kraju u sjevernodalmatinskom prostoru Hrvatske. / Sveobuhvatna geografska rasprava o ovom prostoru sadrži analizu različitih elemenata prirodne osnove: geoloških (stratigrafija, tektonika), geomorfoloških (oblici reljefnih struktura, obale, zaravni, speleološki objekti itd.), klimavegetacijskih i hidrogeografskih (rijeka Krka i njene pritoke, ostale pojave voda na površini). Vrednovanje i značenje Skradina i ostalih naselja u prošlim razdobljima prezentirano je kroz povijesno-geografski retrospekt. Istaknuto značenje prometne povezanosti, kao i dileme novih razvojnih trendova uzrokovane iseljavanjem i stalnim padom broja stanovnika. Sociogeografska problematika obuhvaća pokazatelje stanovništva i naselja, toponimije, gospodarstva kao i perspektive i probleme razvoja u suvremenim okolnostima.
Research Interests:
U zadarskim ustanovama i privatnim knjižnicama kroz povijest je prikupljano golemo knjižnično blago iz cijele Europe, među kojim i mnoge karte, atlasi i globusi. Bogata kartografska građa bila je pohranjena u Zadru zbog osobnih potreba... more
U zadarskim ustanovama i privatnim knjižnicama kroz povijest je prikupljano golemo knjižnično blago iz cijele Europe, među kojim i mnoge karte, atlasi i globusi. Bogata kartografska građa bila je pohranjena u Zadru zbog osobnih potreba pojedinaca, ali i zbog različitih potreba pokrajinskih tijela uprave, sudstva, vojske, brodara, Crkve, školskih institucija i dr. Karte su u Zadar stizale iz različitih europskih kartografskih središta, najviše iz Venecije, a brojne karte izrađene su i u samom Zadru. Među zadarskim kartografima svojim postignućima posebno su se isticali Josip Ante Grandis i Frane Zavoreo. Zadar je dakle, stoljećima bio grad u kojem su karte izrađivane i, još više, u kojem su karte za različite potrebe korištene. Povijesna kartografska baština u Zadru se najvećim dijelom čuva u Državnom arhivu u Zadru i Znanstvenoj knjižnici Zadar, a manjim dijelom i u drugim ustanovama, primjerice u Arhivu Zadarske nadbiskupije, Knjižnici Stolnoga kaptola, Nadbiskupijskoj knjižnici te Franjevačkom samostanu Sv. Frane i u privatnim zbirkama. Bogata kartografska baština koja se čuva u Zadru vrijedan je izvor za znanstvena istraživanja, a ujedno pokazatelj kulturne i znanstvene tradicije jednoga od najvažnijih hrvatskih gradova
Research Interests:
Suvremeni županijski ustroj Republike Hrvatske kao i strateško autocestovno povezivanje hrvatskih regija, posebice srednjeg i južnog dijela jadranskog priobalja kroz lički prostor, određuju nove funkcionalne poveznice središnjeg dijela... more
Suvremeni županijski ustroj Republike Hrvatske kao i strateško autocestovno povezivanje hrvatskih regija, posebice srednjeg i južnog dijela jadranskog priobalja kroz lički prostor, određuju nove funkcionalne poveznice središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Nasuprot recidivima nekadašnjih podjela i razgraničenja hrvatskoga prostora od Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, kraj 20. i početak 21. stoljeća označili su obnovljene procese prometnog, gospodarskog i funkcionalnog povezivanja suvremenoga ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, slične nekadašnjim procesima u antici i u razdobljima afirmacije prvotne hrvatske državne jezgre. Izgradnja autoceste unutar Jadransko-jonskog koridora, usmjerenost na najbliže priobalno pročelje sa zračnom i pomorskim lukama, povezivanje turističkih kompleksa na potezu Novalja / Karlobag – Nin – Zadar – Biograd – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica s plitvičkim turističkim kompleksom, veći broj nacionalnih parkova i parkova prirode, potiču kroz neposredne i lako uočljive društvenogeografske procese novo, pojačano povezivanje. Tome pridonosi i razmjerno jednostavno i spontano prožimanje u sferi trgovine, prometa, bankarstva, uprave, školstva, sudstva, sigurnosti itd., što omogućuje, unatoč pojedinim, politički usmjeravanim ili naslijeđenim rješenjima te lokalnim prijeporima uvjetovanim razlikama i preklapanjima interesnih grupa, svrsishodno i učinkovito suvremeno životno povezivanje u gravitacijski jedinstveni i funkcionalan regionalni kompleks. Značenje postojećih i afirmiranih gravitacijskih središta, među kojima se Zadar kao staro razvojno žarište i čvorište na jadranskom hrvatskom pročelju ističe, od prvorazrednog je značenja, posebice u razdoblju demografske recesije ne samo manjih i ruralnih, nego i većih gradskih središta i ovoga regionalnog kompleksa, ali i čitave Hrvatske. Znanstveno i multidisciplinarno prepoznavanje suvremenih procesa razvitka i prostornih odrednica kod odabira suvremenoga regionalnog ustroja Republike Hrvatske povezano je i sa suvremenim upravno-teritorijalnim, dakle naslijeđenim i tradicionalnim županijskim ustrojem. Jednako je poželjno uskladiti ih i s NUTS regionalizacijom (posebice NUTS-3 razine) Europske unije, što je zahtjevan, ali i neodgodiv zadatak radi ravnomjerne raspodjele egzistencijalnih dobara i uravnoteženog, decentraliziranog i što kvalitetnijeg razvitka ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, kao i Hrvatske u cjelini, u budućnosti. The modern county system in the Republic of Croatia, and the strategic motorway network linking the Croatian regions, particularly the central and southern parts of the Adriatic coast via the Lika area, have defined new functional links in the central part of Adriatic Croatia. In contrast to reversions to previous divisions and demarcations in the Croatian area made by the Ottoman Empire, Habsburg Monarchy and Venetian Republic, the late 20 th and early 21 st centuries have seen renewed processes in the transport, economic and functional connectivity of modern Lika and North Dalmatia, which are similar to those in Antiquity and periods when the original nucleus of the Croatian state was affirmed. The construction of the motorway within the Adriatic-Ionian corridor, the focus on the nearest coastal frontage with an airport and sea ports, linking tourist complexes in the chain Novalja / Karlobag – Nin – Zadar – Biograd – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica with the Plitvice Lakes tourist complex, and a greater number of national and nature parks, have encouraged new, improved connectivity through direct, easily perceptible sociogeographic processes. This has been helped by relatively simple, spontaneous permeation in trade, transport,
banking, administration, education, the judiciary, security, etc., which in spite of individual, political or inherited
solutions and local issues prompted by groups with different or overlapping interests, has facilitated appropriate,
effective, modern-day and essential integration towards a gravitationally unique, functional regional complex.
The signifcance of existing, established centres of gravity, among which Zadar is prominent as an old
developmental hub and node on the Croatian Adriatic coastal front, is of prime importance, particularly in
a period of demographic recession, not only for small, rural centres, but also larger urban ones, this regional
complex, and Croatia as a whole.
Scientifc, multidisciplinary recognition of modern processes in development, and spatial determinants in
selecting a modern regional system in the Republic of Croatia, are also linked to the modern administrativeterritorial, i.e. inherited, traditional county system. It is equally desirable to align these with EU NUTS
regionalisation (particularly the NUTS-3 level), which is a challenging, but undeferrable task, for the purpose
of the equitable distribution of basic goods, and balanced, decentralised, high quality development in Lika and North Dalmatia and Croatia as a whole in the future.
banking, administration, education, the judiciary, security, etc., which in spite of individual, political or inherited
solutions and local issues prompted by groups with different or overlapping interests, has facilitated appropriate,
effective, modern-day and essential integration towards a gravitationally unique, functional regional complex.
The signifcance of existing, established centres of gravity, among which Zadar is prominent as an old
developmental hub and node on the Croatian Adriatic coastal front, is of prime importance, particularly in
a period of demographic recession, not only for small, rural centres, but also larger urban ones, this regional
complex, and Croatia as a whole.
Scientifc, multidisciplinary recognition of modern processes in development, and spatial determinants in
selecting a modern regional system in the Republic of Croatia, are also linked to the modern administrativeterritorial, i.e. inherited, traditional county system. It is equally desirable to align these with EU NUTS
regionalisation (particularly the NUTS-3 level), which is a challenging, but undeferrable task, for the purpose
of the equitable distribution of basic goods, and balanced, decentralised, high quality development in Lika and North Dalmatia and Croatia as a whole in the future.
Research Interests:
Urbanogeografska raprava s primjenom modela određivanja urbano-ruralnog pojasa na primjeru Zadra i okolice. Analizom udjela dnevnih migranata radnika u Zadar u ukupno zaposlenom i djelatnom stanovništvu pojedinih naselja u gradskoj... more
Urbanogeografska raprava s primjenom modela određivanja urbano-ruralnog pojasa na primjeru Zadra i okolice. Analizom udjela dnevnih migranata radnika u Zadar u ukupno zaposlenom i djelatnom stanovništvu pojedinih naselja u gradskoj okolici dobivene su četiri zone intenziteta dnevnog migriranja na rad u Zadar s pripadajućim naseljima. Primjenom posebno odabranih kriterija, u zoni najintenzivnijih migracija, koja pokazuje i ostala relevantna obilježja prigradskih promjena, autor definira urbano-ruralni pojas.
Research Interests:
Regionalno-geografska rasprava o važnosti prometnog povezivanja hrvatskog Jadrana na primjeru Zadra i sjevernodalmatinske regije. Ukazuje se na razvojne trendove Zadra, posebice iza drugog svjetskog rata, na njegovu sve izraženiju... more
Regionalno-geografska rasprava o važnosti prometnog povezivanja hrvatskog Jadrana na primjeru Zadra i sjevernodalmatinske regije. Ukazuje se na razvojne trendove Zadra, posebice iza drugog svjetskog rata, na njegovu sve izraženiju regionalnu funkciju i na trendove razvoja gospodarstva i posebice prometa. Istaknuta je uloga rješavanja jadranske turističke ceste 1961., željezničkog povezivanja preko Knina 1967., izgradnje mosta za otok Pag 1967., izgradnje zračne luke u Zemuniku 1969., modernizacije plitvičke ceste 1974., te naročito izgradnja i razvoj lučko-industrijskog kompleksa oko trgovačke luke u Gaženicama. Budući infrastrukturni zahvati, izgradnja autocesta (jadranska longitudinalna i transverzalni pravac povezivanja uz valorizaciju budućeg tunela Sv. Rok), i putničkog lučkog terminala od velike su važnosti. Geografsko značenje Zadra kao petog centra u zemlji postaje sve istaknutije što se očituje u potrebama rješavanja pitanja odgovarajuće administrativne infrastrukture (gospodarska komora, trgovački sud, zajednica općina i sl.).
Research Interests:
In considering the island of Vir in the Zadar archipelago (central Adriatic Croatia, Zadar County), the author emphasizes the importance of its geographical position and natural- geographic basis for development. The island of Vir is the... more
In considering the island of Vir in the Zadar archipelago (central Adriatic Croatia, Zadar County), the author emphasizes the importance of its geographical position and natural- geographic basis for development. The island of Vir is the extension of the zone of Privlaka Peninsula, from which it is separated by shallow Privlački Gaz (Privlaka Draft). There, before the channel called Škav between Vir and the mainland was dredged in 1904, people could walk across during low tide. This position has determined for centuries the existence and development of Vir, especially in modern conditions after a bridge connection was built. The size of the Vir enabled the existence of a settlement with several hamlets since prehistory. In the modern conditions of urbanized growth of the island settlement of the same name, development has also taken place by expanding and linking certain groups of facilities. The shallow draft was bridged by a modern bridge in 1976 so that Vir has really become part of the mainland, similar to the northerly located island ogf Pag, from which it is separated by New Povljana Channel (the narrowest point between Cape Bobovik and Cape Veli Žal is 1200 m wide). Modern roads, the older one built through Privlaka settlement, joining the road from Zadar to Nin, as well as newer one, bypassing Privlaka, constructed in 2010, have significantly reduced the travel time from the regional and county centre of Zadar and allowed the normal development of the island. This, in today's circumstances, has essentially improved and revalorised the geographical position of the island in relation to neighbouring municipalities and other parts of Zadar County, but also in relation to the whole of Adriatic Croatia. West and northwest of Vir the widest part of the Sea of Vir extends to Zadar Channel in the southeast. Its position, geological structure and relief characteristics distinguish Vir from other Zadar islands, because in this sense it is an immediate extension of the Ravni Kotari area, as well as the island of Pag. Also in socio- geographical terms it forms part of the Zadar coastal rim, that is the Zadar urban region which, in modern developmental conditions of development is reflected positively in its growth. Considering its anthropogeographic features, Vir is more similar to the mainland than the island part of the Zadar region. In modern developmental circumstances, Vir forms part of the urban-rural complex of the Zadar urban region which can tentatively be defined as the area from Vir in the NW to the Drage in SE, including a narrow littoral zone, with contemporary extensions of the airport “Zadar” in Zemunik and business zones of Murvica and Poličnik. It is an area with about 125, 000 inhabitants (of whom 71, 500 live in Zadar itself) and 85, 000 apartments (2011). Here, considering the number of recorded tourist overnight stays, the average daily stay is at least 20, 000 people (which almost doubles in summer months while the number of apartments allows a maximum of 270, 000users). The importance of the geomorphological basis stems from the fact that Vir is a typical karst island, mostly privately owned. The processes characteristic of the karst are maximally expressed here. Until recently, the island was bare, with relatively low vegetation, like its northern neighbour Pag. Elevations, from which the erosion has in recent times, washed away the loose soil, were marked by karst formations and sharp rockeries. Here, erosion is caused by the persistent degradation of plant cover as a result of logging, burning, grazing, etc., and is also emphasized by climatic influences (the exposure of the island to winds). However, even this a basis, like the centuries-old pillar of the prevailing livestock breeding economy, has been very significant for the life and survival of the population. The advent of the idea of building “Vir” Nuclear Power Plant in this landscape in the early 1970s was met by a firm refusal from the island and Zadar region population. The rocky pastures of Vir became the focus of the relatively rapid, affordable purchase and sale of island plots for holiday homes, immediately after the construction of the bridge was completed. This has fundamentally changed the previous significance of the position of the island in comparison to neighbouring spatial micro units and the wider region. The geological basis of Vir is crucial to the formation of traditional, natural features, while human activity later gradually created the cultivated landscape. It forms part of the geo-tectonically relatively stable unit of Ravni Kotari within the area of the Istrian and Dalmatian fold, also present on northerly positioned island of Pag. Geological structures consisting predominantly of Upper Cretaceous and Paleogene (Eocene) carbonate rocks, with significant occurrences of Eocene flysch and Quaternary deposits which lie on older Cretaceous strata, are of primary influence. Vir belongs to the eu-Mediterranean climate area (Csa climate), with hot and dry summers and mild winters. In terms of the average temperature, temperature fluctuations and extremes, insolation, precipitation, humidity and windiness, Vir is situated in a pleasant climate, favorable for inhabitancy, economic valorisation, and especially in recent developmental conditions, tourism and recreation. Most of the precipitation which falls on the Vir area seeps into the karst underground. During the rainy season, ground waters emerge as weak springs and submarine springs (Biskupljača Cove with its well, Lučica, Srpljica, Radovanjica, Bunarić, the areas near the lighthouse and along the shore of Vir settlement etc., partly arranged in the form of wells). Some stronger water sources are related to the flysch zone. In 1930, the local water reservoir was built in the village of Vir. The water supply had been quite a problem, although the number of domestic reservoirs from which the population was supplied with water was considerable. With regard to the water resources of the sea that surrounds Vir, the importance of the Sea of Vir, occupying the space between Kvarnerić to the NW and Zadar and the Middle Channels to the SE, should be noted. It has always been an important additional support for life, survival and the development of Vir, and, especially in modern times, for the development of tourism. The island of Vir belongs to the vegetation zone of the real Mediterranean (eu- Mediterranean zone), in fact to the transitional, i.e. contact area bordering the deciduous vegetation of the sub-Mediterranean area. The zone is covered by an indigenous clima-zonal community of mixed forests and maquis, consisting of holm oak with black ash (Fraxino orni-Quercetum ilicis, H-ić community). The original vegetation, which has been over-exploited (cutting, burning, grazing, extracting lime, etc.) is degraded in the vegetation of the lower habitus reach, and a similar situation is found on the neighboring Island of Pag, Vrsi Peninsula, along the Velebit Channel and elsewhere. Like other Croatian islands, Vir has been relatively poorly researched zoogeographically. There is a rich diversity of wildlife, both on land and in the sea. On land many species are present, mostly insects, as well as the diverse world of amphibians, reptiles, birds and mammals. Soils, especially those suitable for farming have been an important pillar of life and survival for the population and settlements on Vir since pre-historic times. Most of Vir is marked by the emergence of carbonate rocks on the surface, due to long-term erosion as a result of logging and burning vegetation. On Vir, apart from sporadically present red soil, brown soils on limestone, dolomites and Quaternary sands have developed as well as brown (here usually yellow-grey) soil on the flysch (as eroded variety of brown soils), limestone-dolomite black soils, diluvial soils, collegial soils, rendzinas and washed native soils. The natural-geographical basis has always been of vital importance to the life, survival and development of Vir’s settlements, both those of the past, and the modern, central village of Vir, with its hamlets, Lozice and Torovi. The slight relief, marked mainly by carbonates and to a lesser extent by the flysch or the delluvial structure of geological strata, has always been a suitable prerequisite for the development and survival of settlements, from Liburnian hillforts on suitable elevations or along the coastal cliffs, through ancient and medieval constructions to modern ones. The Mediterranean area, with its mild climate, has further faciliated the retention of the population and economic development, as well as the appearance of soils suitable for farming. The former vegetation, used by the population as a building material or firewood, has given way to rocky pastures, which are thus forming the basis for the development of a small livestock breeding economy, supplemented by agriculture and sea-use (fishing, collecting shellfish and molluscs). In modern conditions, proximity to the mainland has enabled the simple bridging of the shallow draft by a modern, paved road bridge, allowing optimal connections with neighbouring Privlaka Peninsula, Nin and the regional centre of Zadar, and thus providing a convenient connection to the motorway and other transport networks in the country. Due to the ideal combination of its attractive geographical position, natural-geographic basis and traffic- geographic links, the island of Vir is developing under modern conditions into a specific, attractive urbanized coastal area as part of the Zadar urban region, with particular emphasis on the development of tourism and related activities.
Research Interests:
Opširna geografska rasprava o otoku Viru kod Zadra i Nina. Prvi znanstveni geografski rad o ovom otoku sadrži analizu geoloških, geomorfoloških, klimavegetacijskih i hidrogeografskih sastojnica prostora. Povijesno-geografski retrospekt... more
Opširna geografska rasprava o otoku Viru kod Zadra i Nina. Prvi znanstveni geografski rad o ovom otoku sadrži analizu geoloških, geomorfoloških, klimavegetacijskih i hidrogeografskih sastojnica prostora. Povijesno-geografski retrospekt obrađuje vrednovanje i značenje otoka u prošlim razdobljima. Posebno je istaknut problem vjekovne prometne izoliranosti, kao i počeci novih razvojnih trendova nakon izgradnje mosta. Sociogeografski aspekt obrađen je analizom stanovništva i naselja, toponimije, gospodarstva i relevantnih odrednica suvremenog razvoja
Rad sadržava bitne odrednice međuutjecaja prostornog položaja i prirodno-geografske osnove te sumarne naznake razvoja elafitskih otoka u prošlosti i danas. S oko 27 km2 i 873 stanovnika (prema prvim rezultatima za 2001.) čine malu... more
Rad sadržava bitne odrednice međuutjecaja prostornog položaja i prirodno-geografske osnove te sumarne naznake razvoja elafitskih otoka u prošlosti i danas. S oko 27 km2 i 873 stanovnika (prema prvim rezultatima za 2001.) čine malu izdvojenu skupinu u najjužnijem dijelu hrvatskih otoka, u dubrovačkom primorju. Posebno se razmatraju značajke geološkog nastanka i građe otoka, geomorfološka obilježja, klimavegetacijske značajke i utjecaj tala. Pojave vode bile su bitne za očuvanje i kontinuitet života i gospodarskog razvoja, a danas se vodoopskrba rješava suvremenim dovodom s kopna. Autori ukazuju na značenje fizičko-geografskih sastojnica, ali i na nužnost njihova vrednovanja s obzirom na povijesno-geografske i suvremene društveno-gospodarske okolnosti razvoja. Ključne riječi: Elafiti, geografska obilježja, mali hrvatski otoci, Dubrovnik.
The paper contains essential interaction determinants of the spatial position and natural geographical bases with the development of Elaphites Islands in the past and nowadays. Covering an area of about 27 km2 and with 873 inhabitants (after preliminary result of 2001 census) they form a small separated group in the southernmost part of the Croatian islands belonging to the Dubrovnik archipelago. Special consideration is given to the characteristics of their geological origin and structure, to geomorphological features, climatovegetational characteristics and influence of soils. Sporadic water appearances were essential for the preservation and continuity of life and economic development. In these times the water supply problem has been solved by conveying water from land. The authors point out the importance of physicogeographical components in historiogeographical development and also the necessity of valuing them in the modern socioeconomic development conditions.
The paper contains essential interaction determinants of the spatial position and natural geographical bases with the development of Elaphites Islands in the past and nowadays. Covering an area of about 27 km2 and with 873 inhabitants (after preliminary result of 2001 census) they form a small separated group in the southernmost part of the Croatian islands belonging to the Dubrovnik archipelago. Special consideration is given to the characteristics of their geological origin and structure, to geomorphological features, climatovegetational characteristics and influence of soils. Sporadic water appearances were essential for the preservation and continuity of life and economic development. In these times the water supply problem has been solved by conveying water from land. The authors point out the importance of physicogeographical components in historiogeographical development and also the necessity of valuing them in the modern socioeconomic development conditions.
The paper contains essential interaction determinants of the spatial position and natural geographical bases of the Boka Kotorska area in the function of its development. Covering an area of about 800 km 2 and with more than 60.000... more
The paper contains essential interaction determinants of the spatial position and natural geographical bases of the Boka Kotorska area in the function of its development. Covering an area of about 800 km 2 and with more than 60.000 inhabitants it form a specific littoral area in the contact zone Montenegro-Croatia. Special consideration is given to the characteristics of the geological origin and structure of this area, to geomorphological features, climatovegetational characteristics and influence of soils. Rich water appearances were essential for the preservation and continuity of life and economic development. The author points out the importance of physicogeographical components in historiogeographical and recent development and also the necessity of valuing them in the modern socioeconomic development conditions. Rad sadržava bitne odrednice međuutjecaja prostornog položaja i prirodno-geografske osnove Boke kotorske u funkciji njena razvoja u prošlosti i danas. S oko 800 km 2 i preko 60.000 stanovnika čini specifičan primorski prostor u dodirnoj zoni Crna Gora-Hrvatska. Posebno se razmatraju značajke geološkog nastanka i građe otoka, geomorfološka obilježja, klimavegetacijske značajke i utjecaj tala. Bogatstvo vode bitno je za očuvanje i kontinuitet života i gospodarskog razvoja. Autor ukazuju na značenje fizičko-geografskih sastojnica, ali i na nužnost njihova vrednovanja s obzirom na povijesno-geografske i suvremene društveno-gospodarske okolnosti razvoja.) is one of the best known bays of the Adriatic, situated in southern part of its eastern coast in the contact zone of nowadays Montenegrian and Croatian territories. By its deep indentation into the land, by its expansion and extensiveness and especially by its historical geographical and geostrategic role and significance it stands out among the bays
Upravno-teritorijalni model NUTS-2 regije Jadranske Hrvatske zasniva se na upravnim i samoupravnim funkcijama sedam županija i pripadajućih ureda državne uprave. Ovaj model na snazi je od početka 1993. godine, a doživio je određene... more
Upravno-teritorijalni model NUTS-2 regije Jadranske Hrvatske zasniva se na upravnim i samoupravnim funkcijama sedam županija i pripadajućih ureda državne uprave. Ovaj model na snazi je od početka 1993. godine, a doživio je određene preinake 1997. (izmjene granica pojedinih županija, općina i gradova), odnosno višekratne manje promjene u broju gradova (uglavnom promjena statusa iz općine u grad) i općina (podjelama općina na dvije ili više). O postojećoj administrativno-teritorijalnoj problematici kao i o mogućim promjenama te načelima regionalizacije zemlje više je autora dalo svoj doprinos (Čavrak), a izrađeno je i nekoliko više ili manje relevantnih elaborata i studija, kao i prijedloga zakonskih akata. Prostor Jadranske Hrvatske imao je u prošlosti različita političko-geografska iskustva koja su sa sobom nosila različite oblike upravno-teritorijalnog ustroja. Bio je dijelom teritorija ilirskih naroda, dijelom grčkih kolonija na Jadranu, antičkih provincija Liburnije i Dalmacije i X. regije Italika. Kasnije je bio u sastavu Bizantskog Carstva te dio Primorske Hrvatske i Svetog Njemačkog Carstva (Istra). Krajem srednjega i u novome vijeku bio je dijelom Mletačke Republike, Osmanskog Carstva, Dubrovačke Republike, Habsburškog Carstva, francuskih Ilirskih Provincija, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, Kraljevine Italije i NDH. Od kraja Drugoga svjetskog rata u granicama je federalne Hrvatske unutar DF Jugoslavije, FNR Jugoslavije, SFR Jugoslavije te od 1991. suvremene Republike Hrvatske. Damir Magaš, redoviti profesor u trajnome zvanju, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografi ju, Centar za istraživanje krša i priobalja. E-pošta: dmagas@unizd.hr Jadranska Hrvatska iz perspektive regionalizacije Europske unije Damir Magaš Razumljivo je da je upravno-teritorijalni ustroj prvorazredno političko pitanje, ali pri tome treba nadići povijesne percepcije i demagoške opservacije koje ne uvažavaju najnovije znanstvene spoznaje različitih disciplina te nove prostorne procese
Dubrovnik, kao važno geografsko i geoprometno središte Jadranske Hrvatske, jedno je od najpoznatijih suvremenih turističkih i kulturno-baštinskih čvorišta Sredozemlja i svijeta. Dubrovačko-neretvanska županija godišnje privlači oko... more
Dubrovnik, kao važno geografsko i geoprometno središte Jadranske Hrvatske, jedno je od najpoznatijih suvremenih turističkih i kulturno-baštinskih čvorišta Sredozemlja i svijeta. Dubrovačko-neretvanska županija godišnje privlači oko milijun, razmjerno visokoplatežnih turista iz cijelog svijeta koji ostvare približno pet milijuna noćenja (oko 7% turističkog prometa Hrvatske). Geoprometni položaj, teritorijalna odvojenost "Neumskim koridorom" od ostalih dijelova Hrvatske, ukidanje željezničke veze 1976., kao i razmjerno velika udaljenost od regionalnih središta, uvjetovali su da se velikim dijelom suvremena prometna povezanost Dubrovnika odvija zračnim i pomorskim putem (redovite pruge, cruiseri i sl.). Kopneno cestovno povezivanje odvija se uglavnom prema ostalim dijelovima Hrvatske, a znatno manje prema susjednim zemljama Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sve veće potrebe suvremenoga cestovnog povezivanja traže novo i kvalitetnije rješenje u odnosu na sadašnje povezivanje starom Jadranskom turističkom cestom. Ponajprije se to odnosi na povećanje prohodnosti i brzine putovanja te izbjegavanje graničnih prijelaza, ali i na rješavanje prometne povezanosti poluotoka Pelješca i otoka Korčule (posredno i otoka Mljeta i Lastova). S tim u vezi se već započeta izgradnja mostovnog rješenja Klek – Pelješac u novije vrijeme pojavljuje kao odgovarajuće i kvalitetno rješenje suvremene cestovne (autocesta ili brza cesta) povezanosti Dubrovnika s europskim prostorom na zapadu i sjeveru, kao i s ostalim dijelovima Hrvatske. Ključne riječi: Dubrovnik, prometno povezivanje, Pelješac, Hrvatska, kopneni promet As an important geographical and geo-traffic centre of Adriatic Croatia, Dubrovnik is one of the most famous modern tourist, cultural and heritage centres in the Mediterranean and in the World. Dubrovnik-Neretva County attracts around one million relatively high-paying tourists from all over the world a year, who realise about five million overnights (about 7% of the Croatian tourist traffic). The geo-traffic location, the territorial separation by the "Neum corridor" from other parts of Croatia, the suspension of the railway connection in 1976, as much as a relatively large distance from regional centres, resulted in a situation where for the most part the modern transport links with Dubrovnik are carried out by air and by sea (regular lines, cruisers, etc.). Inland roads connect mainly with other parts of Croatia but to a significantly lower degree with the neighbouring countries, Bosnia and Herzegovina, and Montenegro. The growing needs of a modern road linkage require new and better solutions in relation to the current connections by the old Adriatic tourist road. This refers primarily to an increase in mobility and speed of travel, and to the avoidance of border crossings, but also to solving the transport connections between the Pelješac peninsula and the island of Korčula (indirectly the island of Mljet and Lastovo too). In this regard, the already initiated construction of the bridge Klek–Pelješac has recently appeared to be an appropriate and high quality realisation of a modern road (a highway or a fast road) connecting Dubrovnik with the European space in the West and North, as well as with other parts of Croatia.
The present area of the Republic of Croatia has had many different social and political circumstances and opportunities for economic development in the past. In relation to Western countries and the rest of Central Europe, Croatia’s... more
The present area of the Republic of Croatia has had many different social and political circumstances and opportunities for economic development in the past. In relation to Western countries and the rest of Central Europe, Croatia’s development has often been slower, although some branches of the economy have achieved good results. Wars, their consequences, and the subordinate status of the country within state formations, particularly since the First World War, have shaped the economic situation. The economy of any country, including Croatia, is subject to the cause-and-effect association of complex natural geographic, socio-geographic, geo-positional, geo-strategic, historical and other factors. Its population, traffic position and connections, natural energy and ore potentials, along with opportunities to valorise agricultural land, harness and safeguard water supplies, forests and other natural resources, are all extremely important. In terms of sectors, the most significant proportion in the structure of the national economy, about 34% (as high as 49% in 1990), is taken up by secondary activities (industry, mining, construction, craft production). Tertiary activities (transportation, tourism and other service industries) account for about 55% (37% in 1990). Primary activities account for “only” 11% (14% in 1990). These indicators do not reveal the complexity of relations between the different sectors. So, for example, in the primary sector, agriculture as a part of the agro-industrial complex of the country, significantly represented in industrial production too, makes a contribution to tourism and other activities, and so makes a greater overall contribution than the percentage figures show. A fall in the proportion of secondary activities, i.e. production industry activities, is evident, and this is having a negative effect on the country’s further development. One essential component of economic development in Croatia is regional diversity, which enables the different potentials of the Pannonian lowland, Dinaric highland and Adriatic coastland areas of the country to be combined. The wealth of economic resources allows permeation and complementarity, reflected in the creation of joint national wealth. The essential features of the specifically agrarian, industrial, transportation and energy basis of the Pannonian areas, the forestry and livestock basis of the highland area, and the tourist, maritime, shipbuilding and agrarian strengths of the Adriatic area, open the way towards the stable, balanced prosperity of Croatia within Europe. A further contribution is made by the country’s significant maritime traffic orientation, and the important transverse transit traffic routes lying between the Pannonian lowlands and the Adriatic Sea, along with the longitudinal routes along the Adriatic coast (Adriatic-Ionian motorway) and the Sava Basin. In connection with these routes, the most significant economic areas have developed, with centers as the bearers of economic development. These economic centers of gravity are distributed polycentrically throughout Croatia, although the supremacy of Zagreb's economic core is obvious.
This means the most important economic area is linked to Zagreb and the wider Zagreb region, while Rijeka, Split, Osijek, Zadar, Slavonski Brod and Varaždin are complex economic centers of gravity in regions of higher or lower economic growth. The urbanized areas of other prominent centers also display growth: Koprivnica in northwest Croatia, Sisak, Karlovac, Vinkovci, Vukovar, Bjelovar, Požega, and Đakovo in Pannonian Croatia, and Pula, Šibenik and Dubrovnik in Adriatic Croatia.
However, polycentric, economic development has not been spatially uniform, and smaller economic foci are mostly associated with previous municipal centers. There has been little development in smaller, mostly rural settlements, particularly in the less developed karst, most of the highlands, and the island areas of Croatia.
This means the most important economic area is linked to Zagreb and the wider Zagreb region, while Rijeka, Split, Osijek, Zadar, Slavonski Brod and Varaždin are complex economic centers of gravity in regions of higher or lower economic growth. The urbanized areas of other prominent centers also display growth: Koprivnica in northwest Croatia, Sisak, Karlovac, Vinkovci, Vukovar, Bjelovar, Požega, and Đakovo in Pannonian Croatia, and Pula, Šibenik and Dubrovnik in Adriatic Croatia.
However, polycentric, economic development has not been spatially uniform, and smaller economic foci are mostly associated with previous municipal centers. There has been little development in smaller, mostly rural settlements, particularly in the less developed karst, most of the highlands, and the island areas of Croatia.
oralizacija kao proces koncentracije stanovništva i gospodarstva na obalama mora potencijalno jejedan od najvažnijih procesa u ukupnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko se njegovom provođenju pristupi na kvalitetan način koji će... more
oralizacija kao proces koncentracije stanovništva i gospodarstva na obalama mora potencijalno jejedan od najvažnijih procesa u ukupnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko se njegovom provođenju pristupi na kvalitetan način koji će uključivati jasnu državnu strategiju te regionalne i lokalne samouprave. Kvalitetan i harmoničan razvoj hrvatskih obalnih središta u uvjetima procesa litoralizacije nije moguć bez odgovarajućih prostornih planova koji će jasno odrediti smjer razvoja pojedinih gradova, dakako, uz uvjet da se osigura njihovo provođenje u praksi
Research Interests:
Otok Olib nalazi se u sjevrozapadnom dijelu zadarske otočne skupine. S obzirom na površinu od 26,14 km2 18. je po veličini hrvatski otok. Blagi reljefni oblici, sredozemna klima, bogati biljni svijet te nedostatak površinskih voda bitno... more
Otok Olib nalazi se u sjevrozapadnom dijelu zadarske otočne skupine. S obzirom na površinu od 26,14 km2 18. je po veličini hrvatski otok. Blagi reljefni oblici, sredozemna klima, bogati biljni svijet te nedostatak površinskih voda bitno su utjecali na historijsko-geografski razvitak. Višestoljetna dinamika razvitka u okvirima sredozemne polikulturne proizvodnje, s istaknutim značenjem poljoprivrede i šumarstva, ozbiljno je narušena tijekom 20. st. deagrarizacijom i intenzivnim iseljavanjem, koje je znatno oslabilo demografsku bazu, glavni činitelj društveno-gospodarskog razvitka. U posljednjem polustoljetnom razdoblju iz temelja se promijenio način života, koji se, uz ostalo, očitovao i u promjenama otočnog (ruralnog) krajolika. Obradivih je površina sve manje, prevladava socijalni ugar, a znatno je izmijenjena i fizionomija jedinoga otočnog naselja. Izgled i funkcije tradicionalnog sredozemnog otočnog naselja zamijenio je urbano nijansiran "prostorni mehanizam" u kojem pretežito značenje imaju novoizgrađene vikendice i obnovljeni stari seoski domovi, namijenjeni ponajprije odmoru i rekreaciji.
Research Interests:
Prirodno-geografska obilježja otoka Vrgade (2,31 km2) na krajnjem jugoistoku zadarske otočne skupine, od najstarijih vremena omogućavala su, a omogućuju i danas opstanak stanovništva i razvoj naselja, premda se radi o razmjerno malom... more
Prirodno-geografska obilježja otoka Vrgade (2,31 km2) na krajnjem jugoistoku zadarske otočne skupine, od najstarijih vremena omogućavala su, a omogućuju i danas opstanak stanovništva i razvoj naselja, premda se radi o razmjerno malom otoku, a u suvremenim uvjetima i o društveno-gospodarskim okolnostima koje ne jamče revitalizacijske procese. Tisućljetno vrjednovanje otočnih površina i okolnoga mora ostavilo je znatnog traga u otočnom krajobrazu, što se odražava i u bogatoj i raznovrsnoj toponimiji otoka. Suvremena depopulacija, kao rezultat ruralnog egzodusa i nalaženja boljih uvjeta života izvan otoka, posebice u hrvatskim priobalnim gradovima, uvjetuje postupno, ali i sve brže zanemarivanje i padanje u zaborav imena i nazivlja otočkih lokaliteta i terena. Geografsko upoznavanje otoka i njegovih prirodnih i društvenih zemljopisnih obilježja, kao i povijesno-zemljopisnih odrednica razvoja, samo po sebi je uvodni posao u svestrano upoznavanje onomastičke, posebice toponomastičke građe Vrgade. Suvremeni demografski i gospodarski procesi na Vrgadi ukazuju na daljnje stagniranje, ako ne i opadanje broja stanovnika, a dosadašnji neoptimalni razvojni učinci u izgradnji objekata, luke, infrastrukture i naselja u cijelosti, neriješeni problemi odlaganja otpada kao i stihijsko vođenje perspektivne turističke djelatnosti, ukazuju na nužnost omogućavanja i osiguranja što skorijeg svrsishodnog cjelovitog i uravnoteženog razvoja otoka. Svojedobni Prijedlog prostornog plana otoka Vrgade, kao i stariji prostorni planovi Općine Biograd i suvremeni Prostorni plan Općine Pakoštane, osnovni su dokumenti kojima je svrha obrazložiti i usmjeriti budući razvoj kroz ostvarenje zadanih ciljeva i mjere njihova ostvarenja. Osnovni preduvjeti budućeg razvoja mogu se ostvariti tek kvalitetnim infrastrukturnim uključivanjem Vrgade u sustave Općine Pakoštane, odnosno Zadarske županije (energija, voda, odvodnja, mjesni putevi i luka, gospodarenje otpadom i sl.). S tim u vezi očuvanje prirodne ravnoteže i harmonije, uz umješno i održivo korištenje otočnih površina, posebice u u izgradnji objekata u naselju, prvenstveno vikend i turističkih kapaciteta, postavlja se kao nužnost u suvremenom odnosu stanovništva i gostiju, odnosno i lokalnih i širih društvenih struktura, prema otočnim resursima. Poglavito se tu misli na očuvanje prirodnih resursa, mora i obala, biogeografske osnove s postojećim biocenozama, geomorfoloških cjelina (plaža, strmaca), a posebice pedogeografskih s površinama autohtonog sredozemnog poljodjelstva. I prostorno-planski koncepti ističu da na Vrgadi treba prirodnu osnovu uščuvati od nasrtaja neprimjerene građe, onečišćenja i drugih oblika devastacija. Ujedno očuvanje, zaštita, restauracija i prezentacija povijesno-geografsko-etnološke i kulturne baštine, što uključuje i golem posao oko sagledavanja onomastičke i toponimijske građe, postavljaju se kao potreba potvrđivanja i unaprjeđenja tisućljetnih uljudbenih obilježja malih hrvatskih sredina, pa tako i otoka Vrgade.
Research Interests:
Rad s urbano-geografskog motrišta razmatra osnove prostornog razvoja Zadra u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata do agresije na Hrvatsku 1991. godine. Potaknut je nedostatkom složenije urbano-geografske, ali i urbanističke studije... more
Rad s urbano-geografskog motrišta razmatra osnove prostornog razvoja Zadra u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata do agresije na Hrvatsku 1991. godine. Potaknut je nedostatkom složenije urbano-geografske, ali i urbanističke studije razvoja Zadra poslije Drugog svjetskog rata, kao i postojanjem tek fragmentarnih i parcijalnih spoznaja o tome što taj razvoj znači u odnosu na stanje zatečeno nakon ratnih razaranja i kakav je bio u odnosu na druga središta u Hrvatskoj. U radu se razmatraju osnovne etape urbano-geografskog razvoja 1945.-1991., razvoj gradskih sustava i njihova prostorna struktura (infrastrukturni sustavi, gospodarske funkcije u prostoru, sustavi nadgradnje u prostoru, sustav stanovanja, sustav zelenih i rekreativnih površina i dr.), prostorni odnosi Zadra u regionalnom kompleksu središnjeg jadranskog i južnoličkog prostora Hrvatske (funkcionalno i gravitacijsko značenje, prostorni kompleksi dnevnih migracija, izdvajanje urbano-ruralnog pojasa, stvaranje i širenje gradske regije, porast stupnja urbanizacije i dr.), te prostorno-plan(er)ski aspekti tadašnjeg razvoja Zadra. S obzirom na složenost prožimanja svih relevantnih pojava u prostoru, kao i odnosa koji ih uvjetuju, u ovom radu se razmatraju prvenstveno one koje su se izravno odrazile ili su utjecale na promjene u prostoru. Tako se rad usmjerava poglavito na bitna obilježja prostornog razvoja Zadra u uvjetima soc-komunističke uprave, fizičku komponentu njegova rasta, s isticanjem važnijih problema koji su pratili prostorno širenje.
Research Interests:
Pogodne poljodjelske površine u krškim prostorima imaju iznimno značenje za egzistenciju stanovništva. Danilsko polje, jedna od takvih zona, nalazi se u mikroregiji šibensko-rogozničkog primorja, u zaobalju Šibenika. Danilsko je polje,... more
Pogodne poljodjelske površine u krškim prostorima imaju iznimno značenje za egzistenciju stanovništva. Danilsko polje, jedna od takvih zona, nalazi se u mikroregiji šibensko-rogozničkog primorja, u zaobalju Šibenika. Danilsko je polje, morfološki, udolina ovalna oblika smještena između dva krška grebena, produžetka Trtara s Velikom glavom (542 m) sa sjevera-sjeveroistoka, i znatno nižega Crnog brda s Podima s južne-jugozapadne strane u prostoru naselja Danilo Biranj i Danilo Gornje. Zbog kvalitetnog tla obrada polja susljedno traje već tisućama godina. Polje obilježavaju i oskudne, ali za opstanak stanovništva u prošlosti značajne pojave voda. Prvi poljodjelci Danilskog polja bili su neolitski stanovnici čiji su tragovi očuvani do danas u ostatcima poznate kulture srednjeg neolitika na Jadranu, tj. danilske kulture (4500.-3900. g. pr. Kr.). Kasniji metalnodobni doseljenici utvrdili su se na obližnjoj Velikoj glavi odakle su mogli iz svoje gradine lako nadzirati polje. Rimski su osvajači po lokalnom stanovništvu, Riditima, ogranku plemena Delmata, osnovali svoj municipij Rider usred Danilskog polja, vrjednujući njegove prirodno-geografske potencijale. Od brojnih naroda koji su tim prostorom prošli tijekom Velike seobe, Hrvati su se jedini naselili i nastavili vrjednovati polje i okolni krški okvir za obavljanje transhumance, o kojoj su kao ratarsko-stočarsko društvo ovisili. Tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka Danilsko je polje bilo u posjedu šibenske komune, najznačajnije po uzgoju vinove loze, maslina i žitarica. Dugotrajno razdoblje nestabilnih geopolitičkih prilika nastupilo je s otomanskim osvajanjima i stvaranjem njihovih uporišta u nedalekim Skradinu i Drnišu. Tek se dvadesetih godina 18. st. ratni vihor stišava, nakon čega je slijedio, u manjoj mjeri, i proces kolonizacije opustjelih područja, a time i Danilskog polja. Od tada, pa praktički sve do danas, glavno je obilježje prostora Danilskog polja tradicionalna polikulturna proizvodnja u različitim uvjetima agrotehničke obrade.
Research Interests:
Prirodno-geografska osnova otoka Ista i Škarde od najstarijih je vremena omogućavala život i opstanak stanovništva, budući da su se prvenstveno na nju oslanjale lokalne mogućnosti stočarstva, poljodjelstva, ribolova, proizvodnje vapna i... more
Prirodno-geografska osnova otoka Ista i Škarde od najstarijih je vremena omogućavala život i opstanak stanovništva, budući da su se prvenstveno na nju oslanjale lokalne mogućnosti stočarstva, poljodjelstva, ribolova, proizvodnje vapna i prometa, a u novije vrijeme i turizma. Još u prapovijesti liburnska je zajednica ovdje imala naseobinu na Gračini (Gracini) i Grašišću, a ostaci grobnih humaka iz tog razdoblja na Istu (na Jabucini /Jabučini/ i dr.), Veloj tramerki (Tarmerki) i Maslinjaku, kao i spominjanje starih imena Ista i Škarde u starim izvorima (BATOVIĆ, 1973: 74, 99 ; 1974.), svjedoče o opstanku i trajanju ljudskih zajednica još u prapovijesnom i antičkom razdoblju. Kasnija razdoblja omogućavala su opstanak razmjerno malobrojne zajednice ili povremeni boravak ljudi, a od 16. stoljeća na njemu se bilježi do stotinjak ljudi, od 18. stoljeća i preko 200 stanovnika (FILIPI, 1960: 144), a od 19. st. do pred kraj 20. stoljeća i preko 300 stanovnika. Dosad nema pokazatelja da je i Škarda bila naseljena u starije vrijeme prije konca srednjeg vijeka, ali, ukoliko nije, zacijelo je bila vrijedan resurs išćunskoj, premujanskoj, olipskoj, sibenskoj i drugim susjednim zajednicama (šume, ribolov). Uvjeti za opstanak postojali su i u srednjem vijeku, a u 19. i do početka druge polovice 20. stoljeća prirodno-geografska osnova Ista i Škarde maksimalno je vrednovana. Tada je dosegnut i najviši stupanj naseljenosti ovih otoka.
Research Interests:
Ponikavši iz Vinjerca, pomoračkoga mjesta u Velebitskom kanalu, i sam pomorski časnik, čiji su geni već nosili i obiteljsku sklonost umjetničkom izrazu, Nevenko Žunić počeo se baviti slikarstvom koje je iznjedrilo mnoštvo fascinantnih i... more
Ponikavši iz Vinjerca, pomoračkoga mjesta u Velebitskom kanalu, i sam pomorski časnik, čiji su geni već nosili i obiteljsku sklonost umjetničkom izrazu, Nevenko Žunić počeo se baviti slikarstvom koje je iznjedrilo mnoštvo fascinantnih i cijenjenih djela. Primorski motivi i sve vezano za more oduvijek su mu bili i ostali prvenstveni, srcu bliski, esencijalni i prožimajući objekt zanimanja, i u njima je našao zadovoljstvo ovjekovječenja kroz minuciozne zahvate i disciplinu kista. Naselja, sklopovi kuća, brodići, gajete, jedrenjaci, muli, škrape i sfumata u praskozorja ili sutone, fenomeni vremena, od bonaca do nevera, ali i do imaginacija primjerice kako se zrcali Titanik u bonaci sjevernih mora, i kakav li je Titanik među santama leda, kad nije ona strašna noć stradanja, važni su poticaji njegova stvaranja.
Research Interests:
Općina Unešić, ustrojbeno je dio Šibensko-kninske županije u Jadranskoj Hrvatskoj. Novija je upravno-teritorijalna jedinica smještena u sjevernodalmatinskom zaobalnom prostoru. Kao sastavni dio šibenskog zaobalja, odnosno šibenske zagore,... more
Općina Unešić, ustrojbeno je dio Šibensko-kninske županije u Jadranskoj Hrvatskoj. Novija je upravno-teritorijalna jedinica smještena u sjevernodalmatinskom zaobalnom prostoru. Kao sastavni dio šibenskog zaobalja, odnosno šibenske zagore, pripada širem prostoru Dalmatinske zagore. Općinu od 1993. godine čini šesnaest naselja (Cera, Čvrljevo, Donje Planjane, Donje Utore, Donje Vinovo, Gornje Planjane, Gornje Utore, Gornje Vinovo, Koprno, Ljubostinje, Mirlović Zagora, Nevest, Ostrogašica, Podumci, Unešić i Visoka) ukupne površine 187, 45 km2. Prema popisu stanovništva iz 2001., na prostoru općine je živjelo 2.160 st, što je gustoća naseljenosti od samo 11.52 stan./km2. Prostor Dalmatinske zagore je, sa znanstvenog gledišta, osim manjih urbanih cjelina, razmjerno dugo bio zanemaren. To se odnosi i na prostor općine Unešić. Tek u novije vrijeme počinje se posvećivati veća pozornost u tom smislu, i to, jednim dijelom, u svrhu objašnjavanja recentnih gospodarskih i demografskih procesa koji su zahvatili prostor Zagore. Na temelju provedenih terenskih istraživanja i analize izvora, autori su obradili značenje geografskog položaja i obuhvata prostora kao i temeljne prirodno-geografske sastavnice općine Unešić (sastav i građu, reljefna, klimatska, hidrogeografska, pedogeografska i fitogeografska obilježja) u funkciji dosadašnjeg i budućeg razvoja. Uz kraći povijesno-zemljopisni osvrt, posebna je pozornost usmjerena na razmatranje društveno-geografskih obilježja razvoja, poglavito stanovništva i gospodarstva. U radu su analizirani prevladavajući procesi deagrarizacije i depopulacije i njihov učinak na promjene u krajoliku. Dani su prijedlozi daljnjeg gospodarskog razvoja općine, koji, s obzirom na prirodnu osnovu, svoje uporište zasigurno ima u pojedinim djelatnostima primarnog sektora i odgovarajućoj društvenoj nadgradnji. Budući da općina Unešić pripada područjima od posebne državne skrbi (taj je status dobila u travnju 2001.), poticajne mjere, financijske, pravne i druge naravi, uz povoljnu prirodno-geografsku osnovu i društveno-geografsko naslijeđe, također mogu postati kvalitetna podloga budućeg razvoja.
Research Interests:
Početkom 20. st., Vinjerac je doživljavao svoj gospodarski vrhunac i uz Novigrad, bio je najznačajnije mjesto u općini. Koncem 19. i početkom 20. stoljeća, u vrijeme djetinjstva majke Gertrude, poznate benediktinske opatice mjesto je bilo... more
Početkom 20. st., Vinjerac je doživljavao svoj gospodarski vrhunac i uz Novigrad, bio je najznačajnije mjesto u općini. Koncem 19. i početkom 20. stoljeća, u vrijeme djetinjstva majke Gertrude, poznate benediktinske opatice mjesto je bilo demografski najjače, broj jedrenjaka najveći, a gradić je uz crkvu i župni ured sv. Ante imao izgrađenu luku za pristajanje brodova male obalne plovidbe, dobre parobrodarske veze sa Zadrom, Rijekom, Pagom i Obrovcem, poštu, osnovnu školu, ispostavu lučkog i carinskog ureda, žandarmerijsku ispostavu, gostionicu, prenočište, nekoliko mesnica, pekaru, trgovinu. Preko Vinjerca se odvijao značajan prijevoz ravnokotarskog blaga na ljetne ispaše u Velebit i nazad. Mnoge obitelji, postupnim propadanjem jedrenjačke plovidbe i posebice zbog prilika u I. svjetskom ratu i poslije njega, osjećale su oskudicu, a raširile su se i bolesti: gripa "španjola" i sušica. U takvim prilikama, iznikavši u brojnoj obitelji, buduća je benediktinka proživljavala svoju mladost, prvo zaposlenje u Zadru u kući grofa Attemsa, i svoju odluku da se zaredi. Veze između Paga i Vinjerca tada su bile redovite i česte, bilo redovitim parobrodarskim prugama, bilo vinjeračkim jedrenjacima, pa je bio sklopljen i niz brakova. U Pagu je već u benediktinskom samostanu bila njezina teta Anica čs. Emilijana, a također u benediktinskom samostanu u Zadru bile su već dvije sestre iz Vinjerca, Antonija i Ivanica Knežević. Njezin lik ostao je u sjećanju Pažana i Vinjerčana kao ustrajno svjetlo nade i istinske vjere u trajne vrijednosti života. Njezina karizma bila je i ostala snažni mistični znak i poticaj kršćanima Paga, Vinjerca i podvelebitskog kraja kroz strpljivo djelovanje u mudrosti i ljubavi koja, kako je čvrsto vjerovala, jedina pobjeđuje. Serafina Anđela (časna majka Gertruda) Magaš rođena je u Vinjercu 27. siječnja 1897. u hrvatskoj pomoračkoj i pobožnoj obitelji Nikole i Marte (r. Veršić), oboje iz Vinjerca, a u Pagu živjela i djelovala kao koludrica - benediktinka. U nizu vinjeračkih kćeri koje su svoje živote posvetile Bogu, molitvi i odricanjima, Gertruda Magaš je, posve sigurno, imala posebno istaknuto mjesto i ulogu. Po ocu potječe iz loze vinjeračkih Magaša koji su u mjestu imali važnu ulogu u 17. i 18. stoljeću, u 19. stoljeću se intenzivno bavili pomorstvom i iznjedrili više pomorskih zapovjednika, a u 20. stoljeću velikim dijelom iselili i raspršili se po gradovima u Hrvatskoj i izvan nje. Prezime Magaš je vrlo staro hrvatsko prezime, u hrvatskim krajevima rašireno i uz obalu Jadrana i u unutrašnjosti, i ima indoeuropski korijen.
Research Interests:
Rasprava o zemljopisnim obilježjima otoka Paga obuhvaća sveobuhvatnu građu njegovih prirodnih i društvenih geografskih značajki. Uvodno se razmatra značenje geografskog položaja, a u obradi fizičkogeografskih sastojnica ovog otoka posebno... more
Rasprava o zemljopisnim obilježjima otoka Paga obuhvaća sveobuhvatnu građu njegovih prirodnih i društvenih geografskih značajki. Uvodno se razmatra značenje geografskog položaja, a u obradi fizičkogeografskih sastojnica ovog otoka posebno se analiziraju geomorfološka i geološko- stratigrafska, zatim klimatska, hidrogeografska, fitogeografska i pedogeografska obilježja, njihovo značenje za razvoj naseljenosti i opstanak stanovništva te mogućnosti njihova vrednovanja. Ta obilježja zrcale se i u različitim imenima prostornih jedinica, lokaliteta i naselja koja čine bogatu otočnu toponimiju. Sociogeografski dio rada uključuje razvojni retrospekt, obilježja pučanstva, gospodarstva, perspektive i dileme razvoja itd. Pregled povijesno-zemljopisnog razvoja ukazuje na izuzetno mjesto Paga među hrvatskim otocima, osnovne značajke njegove valorizacije te povezanosti s okolnim hrvatskim prostorima. Odrednice toga razvoja također su našle odraza u toponimiji otoka Paga. U radu se nastoji ukazati na neposrednu međuovisnost prirodno-zemljopisne osnove i društvenih zbivanja tj. sociogeografskih obilježja kroz različite etape povijesno-geografskog razvoja, od prapovijesti preko starog vijeka, srednjovjekovnih zbivanja do novog vijeka i suvremenih preobrazbi. Kroz razradu suvremenih statističkih pokazatelja o stanovništvu obrađeni su broj stanovnika i njegovo kretanje, sastav i strukture (dobno-spolna, vitalna, narodnosna, gospodarska i sl.). U završnom dijelu radnje ukazuje se na mogućnosti valorizacije otoka, na rezultate, posljedice i impulse dosadašnjih razvojnih tijekova, te na dileme i perspektive njegova budućeg razvoja.
Research Interests:
Glavni zadatak rada je s geoprometnog aspekta objasniti ulogu graničnog područja triju susjednih država, Hrvatske, Italije i Slovenije u njihovom međusobnom prometnom povezivanju kao i važnost koju imaju u širem, međunarodnom smislu.... more
Glavni zadatak rada je s geoprometnog aspekta objasniti ulogu graničnog područja triju susjednih država, Hrvatske, Italije i Slovenije u njihovom međusobnom prometnom povezivanju kao i važnost koju imaju u širem, međunarodnom smislu. Upravno-teritorijalno radi se o prostoru gradova Trsta i Milja te općine San Dorligo/Dolina u Italiji, gradova Koper, Izola, Piran te općina Hrpelje-Kozina i Ilirska Bistrica u Sloveniji te gradova Buje i Buzet i općina Umag, Novigrad, Brtonigla, Grožnjan, Oprtalj, Lanišće i Matulji u Hrvatskoj. U povijesno-geografskom smislu, to je nekad bio jedinstven prostor (dio Austrijskog primorja), posebno vrednovan zbog svog pomorskog značaja na koji su se vezivali i drugi vidovi prometa. Ta njegova uloga je ostala aktualna i danas, unatoč brojnim geopolitičkim promjenama koje su uslijedile. Važnost cestovnog prometa na tom području nezaustavljivo raste, budući da su Hrvatska i Italija, obje sa svoje strane granice sa Slovenijom izgradile autoceste ili poluautoceste, i da je neophodno da slovenska strane na svom teritoriju učini isto. Time bi Jadransko–jonska autocesta, kao važan i perspektivan europski prometni pravac počela ostvarivati svoju važnu ulogu. Izgradnja različitih kategorija prometnica postaje imperativ kad je poznato da svi sektori djelatnosti, posebice tercijarni i kvartarni ovise o dobroj prometnoj povezanosti. Za Slovensko primorje i cijeli hrvatski prostor Istre, koji se smatra turistički najrazvijenijim dijelom Hrvatske, kvalitetne prometnice su „conditio sine qua non“ jer na taj način gosti iz Austrije, Italije, Njemačke i drugih zemalja mogu brzo i sigurno doći do svojih odredišta. Naravno da je politika čimbenik, koji, u ovom slučaju kroz aspekt državnih granica, otežava da granični protok protječe bez teškoća, ali uvažavajući blisku budućnost ulaska i Hrvatske u Europsku zajednicu, odnosno daljnji tijek euroatlantskih integracija, očekuje se da će i to pitanje, uskoro biti uspješno riješeno.
Research Interests:
Odjel za geografiju u osamnaest godina djelovanja razvio se u respektabilnu nastavno istraživačku jedinicu visokog školstva i znanosti Republike Hrvatske. Postupnim jačanjem kadrovske strukture, s dvadesetak zaposlenih djelatnika i... more
Odjel za geografiju u osamnaest godina djelovanja razvio se u respektabilnu nastavno istraživačku jedinicu visokog školstva i znanosti Republike Hrvatske. Postupnim jačanjem kadrovske strukture, s dvadesetak zaposlenih djelatnika i nekoliko vanjskih suradnika, surađuje s brojnim ustanovama u domovini i inozemstvu. Uz nastavnu djelatnost, kroz znanstveno-istraživačku i izdavačku djelatnost, uspješno je ostvarena nova, jadranska jezgra visokoškolskog obrazovanja, znanstveno- istraživačke, izdavačke i međunarodne djelatnosti u geografiji u Republici Hrvatskoj. Daljnje usavršavanje kadrova, postizanje matičnosti, unaprjeđenje nastavne, znanstveno-istraživačke, izdavačke i međunarodne aktivnosti važni su prioriteti u njezinu daljnjem razvoju, jednako kao i zadržavanje visoke kvalitete rada i postignuća na svim razinama. Ujedno, svojim rezultatima rada i napretkom, odgovornošću prema potrebama nastave, studenata, istraživanja, izdavaštva, administracije itd., Odjel za geografiju jedna je od najuspješnijih i najaktivnijih sastavnica Sveučilišta u Zadru.
Research Interests:
During preparatory work of establishing, after the establishment and commencement of work through the first decade of re-university life in Zadar, University of Zadar emerged as an extremely high-quality, new, young Croatian university... more
During preparatory work of establishing, after the establishment and commencement of work through the first decade of re-university life in Zadar, University of Zadar emerged as an extremely high-quality, new, young Croatian university within the university community of Croatia, Europe and the World. / U razdoblju pripremnih radnji osnivanja, poslije osnivanja i početka rada kroz prvo desetljeće ponovnog sveučilišnog života u Zadru, Sveučilište u Zadru profiliralo se kao izuzetno kvalitetno, novo, mlado hrvatsko sveučilište unutar sveučilišne zajednice Hrvatske, Europe i Svijeta.
Research Interests:
The Silba Island in the Zadar archipelago, according to its natural geographical sense, is very peculiar and interesting. About the island there are some literature written on several occasions. In this paper recent results on surface... more
The Silba Island in the Zadar archipelago, according to its natural geographical sense, is very peculiar and interesting. About the island there are some literature written on several occasions. In this paper recent results on surface coverage, geological, geomorphological, pedogeographical, hydrogeographical, and clima-geographical features of the island have been presented. Silba belongs to the small Croatian islands, and it includes three islands (ridges Grebeni) and two reefs within the cadastal municipality, and one island (Grujica) in the neighboring c. m. Premuda. Hypsography of the island is not stressed, and the shores are mostly low and rocky, with many attractive bays and beaches. Prominent carstic litology enables only shallow soils, in which the climazonal area of Eumediterranean and the scarcity of water on the surface, play a significant role. Scarce water sources in the past have had great meaning for life and survival of the population. With high insolation, moderate cloudiness, mainly in winter, pleasant temperatures, a relatively small temperature variations and rare occurrences of snow, ice and frost, with only slightly stronger winds in winter, Silba is the is pleasant space of a real Mediterranean climate. This reflects in the prevalence of domestic climazonal vegetation. In terms of contemporary lifestyle transformations and changes in the landscape with the abandonment of traditional agriculture and strengthening of tourism, water supply solving is one of the most important issues of further development of the island, whose natural geographical features play an essential role in its survival and well-known attractivity, as an important basis for the future development. /
Otok Silba u zadarskom arhipelagu, u prirodno- geografskom smislu, vrlo je osebujan i zanimljiv. O njemu je pisano u više navrata, a u ovom prilogu predstavljena su novija saznanja o površini, obuhvatu, geološkim i geomorfološkim, te pedogeografskim, hidrogeografskim i klimatsko- geografskim obilježjima ovog otoka. Spada u male hrvatske otoke, a pripadaju mu još tri otočića (Grebeni) i dva grebena unutar mjerničke općine, i jedan otočić (Grujica) u susjednoj k. o. Premuda. Hipsografski otok nije istaknut, a obale su uglavnom stjenovite i niske, s više privlačnih uvala i žala. Istaknuta krška osnova omogućuje stvaranje samo plićih tala u čemu i klimazonalni prostor pravog Sredozemlja te oskudica voda na površini imaju značajnu ulogu. Malobrojne pojave vode u prošlosti su imale veliko značenje za život i opstanak stanovništva. S visokom insolacijom, umjerenom naoblakom, uglavnom zimi, ugodnim temperaturama, razmjerno malim temperaturnim kolebanjima i rijetkim pojavama snijega, leda i mraza, s tek nešto jačom vjetrovitošću zimi, Silba je prostor ugodnog, pravog sredozemnog podneblja, što se odražava i na raširenost domaćeg klimazonalnog raslinja. U uvjetima suvremene preobrazbe načina života i promjena u krajobrazu s napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i jačanjem turizma, rješavanje vodoopskrbe jedno je od najvažnijih pitanja daljnjeg razvoja otoka čija su prirodno geografska obilježja bitan čimbenik njegova opstanka i nadaleko poznate privlačnosti, kao i osnova budućeg razvoja.
Otok Silba u zadarskom arhipelagu, u prirodno- geografskom smislu, vrlo je osebujan i zanimljiv. O njemu je pisano u više navrata, a u ovom prilogu predstavljena su novija saznanja o površini, obuhvatu, geološkim i geomorfološkim, te pedogeografskim, hidrogeografskim i klimatsko- geografskim obilježjima ovog otoka. Spada u male hrvatske otoke, a pripadaju mu još tri otočića (Grebeni) i dva grebena unutar mjerničke općine, i jedan otočić (Grujica) u susjednoj k. o. Premuda. Hipsografski otok nije istaknut, a obale su uglavnom stjenovite i niske, s više privlačnih uvala i žala. Istaknuta krška osnova omogućuje stvaranje samo plićih tala u čemu i klimazonalni prostor pravog Sredozemlja te oskudica voda na površini imaju značajnu ulogu. Malobrojne pojave vode u prošlosti su imale veliko značenje za život i opstanak stanovništva. S visokom insolacijom, umjerenom naoblakom, uglavnom zimi, ugodnim temperaturama, razmjerno malim temperaturnim kolebanjima i rijetkim pojavama snijega, leda i mraza, s tek nešto jačom vjetrovitošću zimi, Silba je prostor ugodnog, pravog sredozemnog podneblja, što se odražava i na raširenost domaćeg klimazonalnog raslinja. U uvjetima suvremene preobrazbe načina života i promjena u krajobrazu s napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i jačanjem turizma, rješavanje vodoopskrbe jedno je od najvažnijih pitanja daljnjeg razvoja otoka čija su prirodno geografska obilježja bitan čimbenik njegova opstanka i nadaleko poznate privlačnosti, kao i osnova budućeg razvoja.
Research Interests:
U radu se razmatraju odrednice prometno- geografskog i geostrateškog značenja zadarske regije. One proizlaze iz: 1. potreba međunarodnog, međuregionalnog i unutarregionalnog prometnog povezivanja u prošlosti i danas, 2. značenja Zadra kao... more
U radu se razmatraju odrednice prometno- geografskog i geostrateškog značenja zadarske regije. One proizlaze iz: 1. potreba međunarodnog, međuregionalnog i unutarregionalnog prometnog povezivanja u prošlosti i danas, 2. značenja Zadra kao jednog od demografski, funkcionalno, gravitacijski, gospodarski i prometno prvorazrednih regionalnih središta Hrvatske, 3. geostrateških interesa zemlje za ujednačenim, decentraliziranim i sveobuhvatnim razvojem u prostoru u svrhu opstanka i prosperiteta u budućnosti. Rezultat su povoljnog zemljopisnog i geoprometnog položaja, osjetljivih i specifičnih geostrateških i geopolitičkih okolnosti u prostoru regije sve do danas, kao i razmjerno povoljnih obilježja prirodno-zemljopisne osnove. Ti čimbenici su se različito u vremenu i prostoru odražavali na dosadašnji razvoj, a određuju i perspektive razvoja u budućnosti. Uglavnom pogodni za gospodarski, a time i demografski opstanak i razvoj, te posebice postizanje odgovarajuće kulturološke razine i snage, oni u suvremenim okolnostima razvoja u Europi i Svijetu čine bitan okvir kojeg treba vrednovati, koristiti i aktualizirati, posebice kada je riječ o geostrateškim (očuvanje integriteta nacionalnog prostora u okvirima suvremenoga svjetskog poretka), geopolitičkim (upravni ustroj i regionalizacija), geoprometnim (strateški prometni pravci i punktovi) i gospodarskim aktivnostima (razvoj svih sektora djelatnosti uz očuvanje ekološke ravnoteže). Zadarska regija danas, okuplja prvenstveno prostor Zadarske županije (170.000 stan.) i dijela susjednih županija (160.000 stan.), u središnjem dijelu suvremene Jadranske Hrvatske kao europske NUTS 2 regije. Premda razmjerno niske gustoće naseljenosti, značajni je prostorni i gospodarski te posebice prometni resurs zemlje, s jezgrom u gravitacijski najistaknutijem Zadru. Sa 72.000 stanovnika (2011.) unutar grada i 125.000 stanovnika gradske regije Vir – Zadar – Drage, zadarski urbani kompleks ulazi danas u red najznačajnijih središta regionalnog okupljanja u Hrvatskoj. To potvrđuje niz ustanova i funkcija regionalnog i nadregionalnog značenja u domeni obrazovanja, znanosti, zdravstva, kulture, uprave, pravosuđa, vjerskog života itd. Duže od tisućljeća, od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća ovaj prostor, u složenom prometno geografskom i geostrateškom srazu, obnašao je važne upravne, kulturne i gospodarske funkcije u Hrvatskoj i Dalmaciji. Kolaps uslijed izdvajanja u otuđenu talijansku enklavu, rušenja u Drugome svjetskom ratu, usporene obnove do isteka prve polovice 20. st. te ukidanja kotara, ublažen je krajem 20. stoljeća te poslije strahovitih razaranja u velikosrpskoj agresiji, novim razdobljem razvoja Zadra i njegove regije. Osnivanje zasebne županije u samostalnoj Republici Hrvatskoj u tom pogledu bilo je od najvećeg značenja, a izgradnja autocesta, obnova cesta, pomorske flote, zračne luke i pomorske luke, kao i razvoj turizma i poljoprivrede, neposredni su poticaji ostvarenja snažne uloge regionalnog središta u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske. To otvara i nove izglede sada oslabljenoj industriji i željezničkom povezivanju, te daljnjem razvoju poljoprivrede, turizma, prometa i sl. u suradnji sa znanošću, obrazovanjem i svekolikom nadgradnjom. Suvremeno prepoznavanje i optimalno vrednovanje Zadra i njegove regije, već započeto od strane Europe (ROP ; ulaganja u zadarsku luku na križanju jadransko-jonskog pravca s pravcem Baltik – panonski bazen – Zadar – Ancona – središnja Italija i dr.), jedan je od strateških preduvjeta decentraliziranog i ravnomjernog razvoja Hrvatske kao i njezina optimalnog ustroja i raščlambe na II. i III. stupnju suvremene europske NUTS regionalizacije.
Research Interests:
The work deals with the basic notions of the approach to teaching geography in primary school level under the conditions of war. The focus is on the needs and possibilities of methodological templates and the basic principles of teaching... more
The work deals with the basic notions of the approach to teaching geography in primary school level under the conditions of war. The focus is on the needs and possibilities of methodological templates and the basic principles of teaching of geography in abnormal conditions of teaching. Among these possibilities, the meaning and importance of basic teaching aids and equipment are pointed out. The indispensable role of teachers In direct war events in Zadar and its region is stressed. The teachers quite successfully achieved the objectives of education determioned geographic curricula. Particular attention has been paid to the necessity for achieving substantive preconditions for further researches in geography education in the war, for the process of modernization of teaching, to encourage pupils and teachers to achieve the best possible teaching of geography. Proposals. for the realization of each of enumerated preconditions have been given. The text is accompanied by a list of the basic literature. /
Rad obuhvaća osnovne pojmove o pristupu nastavi zemljopisa u osnovnim školama u ratnim uvjetima. Težište je na potrebama i mogućnostima metodoloških predložaka i osnovnih načela nastave Zemljopisa u nenormalnim uvjetima održavanja nastave. Ističu se mogućnosti, značenje i važnost primjene osnovnih didaktičkih sredstava i pomagala. U neposrednim ratnim zbivanjima u Zadru i njegovoj regiji istaknuta je nezaobilazna uloga predmetnih učitelja koji razmjerno uspješno ostvaruju ciljeve nastave i zadane geografske programe u nastavi. Posebni je istaknuta potreba ostvarenja materijalnih preduvjeta za daljnja istraživanja nastave Zemljopisa u ratu, za proces osuvremenjivanja nastave, za poticanje učenika i učitelja na što kvalitetnije ostvarenja nastave Zemljopisa, te su iznijeti pojedinačni prijedlozi. Tekst je praćen popisom osnovne literature.
Rad obuhvaća osnovne pojmove o pristupu nastavi zemljopisa u osnovnim školama u ratnim uvjetima. Težište je na potrebama i mogućnostima metodoloških predložaka i osnovnih načela nastave Zemljopisa u nenormalnim uvjetima održavanja nastave. Ističu se mogućnosti, značenje i važnost primjene osnovnih didaktičkih sredstava i pomagala. U neposrednim ratnim zbivanjima u Zadru i njegovoj regiji istaknuta je nezaobilazna uloga predmetnih učitelja koji razmjerno uspješno ostvaruju ciljeve nastave i zadane geografske programe u nastavi. Posebni je istaknuta potreba ostvarenja materijalnih preduvjeta za daljnja istraživanja nastave Zemljopisa u ratu, za proces osuvremenjivanja nastave, za poticanje učenika i učitelja na što kvalitetnije ostvarenja nastave Zemljopisa, te su iznijeti pojedinačni prijedlozi. Tekst je praćen popisom osnovne literature.
Research Interests:
Geographically, the area of Kaštela is considered to be a complex and specific zone of the Croatian littoral. Its topography and geographical position in the past as well as today have had an important meaning. The physical geographic... more
Geographically, the area of Kaštela is considered to be a complex and specific zone of the Croatian littoral. Its topography and geographical position in the past as well as today have had an important meaning.
The physical geographic characteristics of its morphology, climate, waters, soils and live world, show some significant predispositions for the evolution of the cultural landscape, which has been transformed oftenly during its historic-geographic development. Its geomorphologic features have been predestined by a complex geological base and a tectonics in the contact zone of various sediments. The contact of the older carbonate and younger flysch formations, is the dominant geological and morphological characteristic of the Kaštela area. Climatic data suggest some micro-located varieties in specific sub-zones according to its above-sea level, as well as according to its maritime influences. Hidrography, which shows a complicated above- and underground water circulation in the carstic area, has been manifested by numerous water sources having a significant importance through the millenniums. An appropriate lithology has caused some significant appearance of soil evolution. Phyto-geographic characteristics manifest the domination of eu-Mediterranean flora, as well as the contact of eumediterranean with some sub-Mediterranean botanical associations.
Social geographic features of the Kaštela area have been characterized by serious changes during the historic and geographic development up to contemporaneous implementations in this area which have been manifested by strong transformation of geographic reality. The Kaštela area has been continuously inhabited from the prehistory. The complex changes of land-use show that the contact flysch-carbonate sediments' zone were first to be evaluated. Its location near prehistoric and antique centers of Salona and Tragurion, as well of Split and Trogir afterwards, has influenced the inhabitancy and demographic changes in this area. Lately, the evaluation of the narrow coastal zone has been the result of complex events during the Ottoman penetration into Croatian hinterland. Being located near the Klis pass and using all the privileges of the maritime connections and coastal roads, as well as today’s of modern railway and air links, Kaštela plays an important role in traffic. The economic basis has always been the result of its attractive morphology and pedology suitable for traditional agriculture and live stock breeding. Afterwards, complemented by fishery and sailing, these activities became an important base of living and developing. Recent circumstances of development inside the Split urban region (Trogir - Kaštela - Solin - Split - Omiš), have resulted in new forms of agriculture activity as a part of an accommodation process parallel with the rapid industrialization and house building processes. Ecological problems, as well as some problems of area saturation, have been manifested recently as significant modern dilemmas of the Kaštela area development. /
Prostor Kaštela geografski čini složen i specifičan dio hrvatskog priobalja. Obilježja topografskog smještaja i geografskog položaja u prošlosti i danas imaju istaknuto značenje.
Prirodnogeografske značajke reljefa, klime, voda, tala i živog svijeta ukazuju na značajne preduvjete nastanka kultiviranog krajolika koji u povijesno-zemljopisnom slijedu doživljava brojne transformacije. Geomorfološke značajke, predodređene su složenom geološkom građom i tektonikom kontakta različitih stijena. Dodir starijih karbonatnih i mlađih flišnih formacija dominantna je geološko-geomorfološka odrednica kaštelanskog područja. Klimatske karakteristike ukazuju na mikrolokacijske različitosti pojedinih podzona i s obzirom na nadmorsku visinu i s obzirom na izloženost maritimnim utjecajima. Vode ukazuju na složenost nadzemne i podzemne cirkulacije voda u kršu, s pojavom brojnih izvora važnih u lokalnoj agrikulturi kroz tisućljeća. Mekša podloga uvjetovala je i mjestimično značajnije pojave pedološke evolucije. Klimavegetacijska obilježja ukazuju na prevladavajući eumediteranski biljni svijet te na dodir eumediteranskih sa submediteranskim biljnim zajednicama.
Sociogeografske značajke prostora Kaštela ukazuju na značajne promjene tijekom povijesno-zemljopisnog razvoja sve do suvremenih zahvata u prostoru koji se manifestiraju brzom i snažnom preobrazbom geografske stvarnosti. Naseljenost Kaštela datira od najstarijih vremena, a složene izmjene korištenja prostora ukazuju na prvotnu valorizaciju kontaktne zone fliša i karbonatnih stijena. Blizina prapovijesnih i antičkih središta Salone i Trogira kao i kasnije Splita i Trogira, stoljećima utječe na naseljenost i promjene u naseljenosti ovog prostora. Mlađa valorizacija užeg obalnog pojasa rezultat je složenih zbivanja u vrijeme osmanlijskih prodora u hrvatskom zaobalju. U blizini Kliških vrata, koristeći prednosti pomorskih veza i obalnih cesta, a danas i suvremenog željezničkog i zračnog povezivanja, Kaštela ostvaruju i specifično prometno značenje. Gospodarstvene osnove, u prošlosti su bile odraz povoljnosti morfološke tj. pedološke osnove za autarkičnu agro-stočarsku proizvodnju. Kasnije nadopunjene pomoračkim i ribarskim djelatnostima pružale su osnovu održanja života i postupnog razvoja. Suvremene okolnosti razvoja unutar splitske urbane regije (Trogir - Kaštela - Solin - Split - Omiš), rezultiraju novijim oblicima agrikulture u procesu prilagodbe naglom širenju industrijalizacije i stambene izgradnje. Ekološki problemi, kao i problemi saturacije prostora, nameću se kao važne suvremene dvojbe razvoja Kaštela.
The physical geographic characteristics of its morphology, climate, waters, soils and live world, show some significant predispositions for the evolution of the cultural landscape, which has been transformed oftenly during its historic-geographic development. Its geomorphologic features have been predestined by a complex geological base and a tectonics in the contact zone of various sediments. The contact of the older carbonate and younger flysch formations, is the dominant geological and morphological characteristic of the Kaštela area. Climatic data suggest some micro-located varieties in specific sub-zones according to its above-sea level, as well as according to its maritime influences. Hidrography, which shows a complicated above- and underground water circulation in the carstic area, has been manifested by numerous water sources having a significant importance through the millenniums. An appropriate lithology has caused some significant appearance of soil evolution. Phyto-geographic characteristics manifest the domination of eu-Mediterranean flora, as well as the contact of eumediterranean with some sub-Mediterranean botanical associations.
Social geographic features of the Kaštela area have been characterized by serious changes during the historic and geographic development up to contemporaneous implementations in this area which have been manifested by strong transformation of geographic reality. The Kaštela area has been continuously inhabited from the prehistory. The complex changes of land-use show that the contact flysch-carbonate sediments' zone were first to be evaluated. Its location near prehistoric and antique centers of Salona and Tragurion, as well of Split and Trogir afterwards, has influenced the inhabitancy and demographic changes in this area. Lately, the evaluation of the narrow coastal zone has been the result of complex events during the Ottoman penetration into Croatian hinterland. Being located near the Klis pass and using all the privileges of the maritime connections and coastal roads, as well as today’s of modern railway and air links, Kaštela plays an important role in traffic. The economic basis has always been the result of its attractive morphology and pedology suitable for traditional agriculture and live stock breeding. Afterwards, complemented by fishery and sailing, these activities became an important base of living and developing. Recent circumstances of development inside the Split urban region (Trogir - Kaštela - Solin - Split - Omiš), have resulted in new forms of agriculture activity as a part of an accommodation process parallel with the rapid industrialization and house building processes. Ecological problems, as well as some problems of area saturation, have been manifested recently as significant modern dilemmas of the Kaštela area development. /
Prostor Kaštela geografski čini složen i specifičan dio hrvatskog priobalja. Obilježja topografskog smještaja i geografskog položaja u prošlosti i danas imaju istaknuto značenje.
Prirodnogeografske značajke reljefa, klime, voda, tala i živog svijeta ukazuju na značajne preduvjete nastanka kultiviranog krajolika koji u povijesno-zemljopisnom slijedu doživljava brojne transformacije. Geomorfološke značajke, predodređene su složenom geološkom građom i tektonikom kontakta različitih stijena. Dodir starijih karbonatnih i mlađih flišnih formacija dominantna je geološko-geomorfološka odrednica kaštelanskog područja. Klimatske karakteristike ukazuju na mikrolokacijske različitosti pojedinih podzona i s obzirom na nadmorsku visinu i s obzirom na izloženost maritimnim utjecajima. Vode ukazuju na složenost nadzemne i podzemne cirkulacije voda u kršu, s pojavom brojnih izvora važnih u lokalnoj agrikulturi kroz tisućljeća. Mekša podloga uvjetovala je i mjestimično značajnije pojave pedološke evolucije. Klimavegetacijska obilježja ukazuju na prevladavajući eumediteranski biljni svijet te na dodir eumediteranskih sa submediteranskim biljnim zajednicama.
Sociogeografske značajke prostora Kaštela ukazuju na značajne promjene tijekom povijesno-zemljopisnog razvoja sve do suvremenih zahvata u prostoru koji se manifestiraju brzom i snažnom preobrazbom geografske stvarnosti. Naseljenost Kaštela datira od najstarijih vremena, a složene izmjene korištenja prostora ukazuju na prvotnu valorizaciju kontaktne zone fliša i karbonatnih stijena. Blizina prapovijesnih i antičkih središta Salone i Trogira kao i kasnije Splita i Trogira, stoljećima utječe na naseljenost i promjene u naseljenosti ovog prostora. Mlađa valorizacija užeg obalnog pojasa rezultat je složenih zbivanja u vrijeme osmanlijskih prodora u hrvatskom zaobalju. U blizini Kliških vrata, koristeći prednosti pomorskih veza i obalnih cesta, a danas i suvremenog željezničkog i zračnog povezivanja, Kaštela ostvaruju i specifično prometno značenje. Gospodarstvene osnove, u prošlosti su bile odraz povoljnosti morfološke tj. pedološke osnove za autarkičnu agro-stočarsku proizvodnju. Kasnije nadopunjene pomoračkim i ribarskim djelatnostima pružale su osnovu održanja života i postupnog razvoja. Suvremene okolnosti razvoja unutar splitske urbane regije (Trogir - Kaštela - Solin - Split - Omiš), rezultiraju novijim oblicima agrikulture u procesu prilagodbe naglom širenju industrijalizacije i stambene izgradnje. Ekološki problemi, kao i problemi saturacije prostora, nameću se kao važne suvremene dvojbe razvoja Kaštela.
Research Interests:
U mnogim zemljama suvremeni je razvoj u 19. i 20 st. doveo do snažnih promjena od kojih je znatan dio praćen i problemima u prostoru. Hrvatsku također obilježavaju snažne prostorne promjene. Najistaknutija je koncentracija stanovništva,... more
U mnogim zemljama suvremeni je razvoj u 19. i 20 st. doveo do snažnih promjena od kojih je znatan dio praćen i problemima u prostoru. Hrvatsku također obilježavaju snažne prostorne promjene. Najistaknutija je koncentracija stanovništva, dobara i moći u većim gradskim središtima. Proces zgušnjavanja oko većih središta, posebno oko glavnog grada, makroregionalnih i regionalnih središta izuzetno je naglašen. Istodobno, niz tradicionalno značajnih manjih središta doživio je stagnaciju ili čak nazadovanje što je onemogućilo ravnomjerni prostorni razvoj. Izostanak dugoročnog koncepta disperznog razvoja doveo je do zaostajanja mnogih prostornih cjelina (glavnina područja iznad 300 m n visine, najveći dio otoka, u novije vrijeme čak i donedavna razvijenih prostora). Osim problema koncentracije, postoje i drugi problemi razvoja u prostoru. Razmatraju se suvremene promjene u nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji Hrvatske, županijski sustav, u odnosu na geografske aspekte novog upravno - teritorijalnog ustroja Hrvatske tj. suvremeno geografsko koncipiranje regija. Prostorno prepoznavanje i lociranje i ekoloških promjena i problema, problema gospodarskog prestrukturiranja s privatizacijom, denacionalizacijom i nezaposlenosti, problema interesa vanjskih tržišta i multinacionalnih tvrtki itd., također su dotaknuti u ovom radu. Postojeća razina razvijenosti hrvatskog društva i niska razina primjene znanosti, onemogućili su primjenu poznatih uspješnijih modela. Stavovi u prostornim planovima o nužnosti disperznog razvoja i ograničavanju prebrzog razvoja velikih gradova, u praksi su potisnuti povoljnostima koje se pružaju u centrima kapitala i dobara, i nemogućnostima provincije da izbori povoljniji položaj. Hrvatska je danas prešla granicu kada je samo u glavnom gradu više od 1/2 nacionalnog kapitala, investicija i moći, i više od četvrtine stanovništva, s umnožavanjem potreba metropole. Koncept prevrednovanja i oživljavanja ispražnjenih dijelova nerazvijenih, slabo naseljenih i potencijalno najugroženijih prostora u geopolitički vrlo osjetljivom položaju Hrvatske, stabiliziranje čvrstog upravno-političkog ustroja, očuvanje ekoloških prednosti i sl., nameće se sam od sebe
Research Interests:
Small Croatian islands, particularly those with not more than one to three settlements, have found themselves in especially sensitive stage of their development now at the end of the 20th and beginning of the 21st century. General... more
Small Croatian islands, particularly those with not more than one to three settlements, have found themselves in especially sensitive stage of their development now at the end of the 20th and beginning of the 21st century. General infrastructural isolation, including lack of water, is one of major important factors towards the shutdown of settlements and the withering away of islands. Better linking the mainland and larger islands, and the possibilities of evaluation of local resources, including water, are a possible breakthrough from the the current crisis. Exploitation of sea surrounding these small islands potentially be imposed as the most serious starting points towards progress based on locally available resources (including arable land, forests, pastures). In this respect, tourism and traffic evaluation on one hand, and the cultivation of marine organisms, on the other, might at first sight seem as contrary and opposed options, but their opportunities, impacts, and effects indicate potential for future development. Principles of sustainable development, which are of major relevance in saturated areas , in these waste land and sea areas enable development in either direction. Several examples of small islands confirm that. On the other hand, general deficiency of fresh water in small islands and the fact that this problem has never been adequately resolved , emerge as a limiting factor in development of small islands and cause their regression. The beginning of the third millenium should bring some novelties as regards water supply technologies suitable for small islands, leading towards their recovery and revitalization. /
Mali hrvatski otoci, poglavito oni koji imaju samo 1-3 naselja, krajem 20. i početkom 21. st. su u posebno osjetljivom razdoblju svoga opstanka. Opća infrastrukturna izoliranost, uključivši i bezvodicu, važan je uzrok gašenju naselja i odumiranju otoka. Bolje vezivanje s kopnom i većim otocima , kao i mogućnost vrednovanja lokalnih resursa, među njima i voda, pokazuje se kao potencijalni izlaz iz sadašnje krize.Svakako, vrednovanje mora oko malih otoka potencijalno se nameće kao najozbiljniji mogući izvor među izvorima koji tim otocima preostaju (plodno zemljište, šuma, pašnjaci). U tom pogledu turistička i prometna valorizacija s jedne, i uzgoj morskih organizama, s druge strane, na prvi pogled oprečni i suprostavljeni u svojim zahtjevima, mogućnostima i utjecajima, ukazuju na potencijale budućeg razvoja. Načela održivog razvoja, koja u saturiranim prostorima dolaze u prvi plan, u našim uvjetima, s obzirom na prostranost i mogućnost lokalnih akvatorija, još uvijek omogućuju razvoj i u jednom i u drugom smjeru.Nekoliko primjera na malim otocima to i pokazuje. S druge strane, opće siromaštvo slatkom vodom na malim otocima i činjenica da taj problem dosad nije učinkovito razriješen, pokazuje se kao ograničavajući faktor razvoja malih otoka i jedan od uzroka njihova nazadovanja. Početak III. tisućljećatrebao bi u tom pogledu donijeti novice u tehnološkim rješenjima vodoopskrbe malih otokate ubrzati njihov oporavak i oživljavanje.
Mali hrvatski otoci, poglavito oni koji imaju samo 1-3 naselja, krajem 20. i početkom 21. st. su u posebno osjetljivom razdoblju svoga opstanka. Opća infrastrukturna izoliranost, uključivši i bezvodicu, važan je uzrok gašenju naselja i odumiranju otoka. Bolje vezivanje s kopnom i većim otocima , kao i mogućnost vrednovanja lokalnih resursa, među njima i voda, pokazuje se kao potencijalni izlaz iz sadašnje krize.Svakako, vrednovanje mora oko malih otoka potencijalno se nameće kao najozbiljniji mogući izvor među izvorima koji tim otocima preostaju (plodno zemljište, šuma, pašnjaci). U tom pogledu turistička i prometna valorizacija s jedne, i uzgoj morskih organizama, s druge strane, na prvi pogled oprečni i suprostavljeni u svojim zahtjevima, mogućnostima i utjecajima, ukazuju na potencijale budućeg razvoja. Načela održivog razvoja, koja u saturiranim prostorima dolaze u prvi plan, u našim uvjetima, s obzirom na prostranost i mogućnost lokalnih akvatorija, još uvijek omogućuju razvoj i u jednom i u drugom smjeru.Nekoliko primjera na malim otocima to i pokazuje. S druge strane, opće siromaštvo slatkom vodom na malim otocima i činjenica da taj problem dosad nije učinkovito razriješen, pokazuje se kao ograničavajući faktor razvoja malih otoka i jedan od uzroka njihova nazadovanja. Početak III. tisućljećatrebao bi u tom pogledu donijeti novice u tehnološkim rješenjima vodoopskrbe malih otokate ubrzati njihov oporavak i oživljavanje.
Research Interests:
U radu Zemljopisne značajke Novigradskog mora autor pregledno iznosi osnovne podatke o površini, dubinama i drugim fizičkim, biološkim i kemijskim obilježjima, te o gospodarskom značenju i vrednovanju ovoga ovog mora kojega dijele četiri... more
U radu Zemljopisne značajke Novigradskog mora autor pregledno iznosi osnovne podatke o površini, dubinama i drugim fizičkim, biološkim i kemijskim obilježjima, te o gospodarskom značenju i vrednovanju ovoga ovog mora kojega dijele četiri općine Zadarske županije.
Research Interests:
Rad razmatra osnovna geografska obilježja Zadra i njegove urbane regije u kontekstu sjevernodalmatinskog prostora Južne Hrvatske (položaj, geomorfološke, klimavegetacijske, povijesno-geografske, pedogeografske, demogeografske i... more
Rad razmatra osnovna geografska obilježja Zadra i njegove urbane regije u kontekstu sjevernodalmatinskog prostora Južne Hrvatske (položaj, geomorfološke, klimavegetacijske, povijesno-geografske, pedogeografske, demogeografske i ekonomsko-geografske).
Research Interests:
Sandy Quarternary sediments of Upper Pleistocene, pretty exposed to the recent process of an intensive abrasion although have being not very similar to the characteristic loess sediments of Susak, Srakane and Unije islands, or being... more
Sandy Quarternary sediments of Upper Pleistocene, pretty exposed to the recent process of an intensive abrasion although have being not very similar to the characteristic loess sediments of Susak, Srakane and Unije islands, or being rather similar to the sandy sediments of Privlaka and some sandy zones of Ravni Kotari, shows some certain similarity of the morphological forms with them. The main exogenic forms of the abrasion here are cliffs and abrasion platforms. Recently, fluvial erosion and abrasion have made here a lot of micro-geomorphological forms in the post-glacial period after the sea level had been raised.
Research Interests:
Rad obuhvaća geoprostorni položaj, prirodno-geogarfska obilježja i sociogeografska obilježja Zadra s posebnim naglaskom na njegovu regionalnu funkciju, gravitacijski prostor (županija), povijesno-zemljopisne i suvremene prostorne... more
Rad obuhvaća geoprostorni položaj, prirodno-geogarfska obilježja i sociogeografska obilježja Zadra s posebnim naglaskom na njegovu regionalnu funkciju, gravitacijski prostor (županija), povijesno-zemljopisne i suvremene prostorne mogućnosti razvoja.
ISSN 1330-6987
ISSN 1330-6987
Research Interests:
Koautor: Valentin Uranija. Priručnik sadrži izbor najvažnijeg gradiva o prirodi i stanovništvu Zadra i okolnih krajeva. Posebice su obrađeni položaj, prirodno-zemljopisna obilježja, stanovništvo, gospodarstvo, prošlost i kulturna baština... more
Koautor: Valentin Uranija. Priručnik sadrži izbor najvažnijeg gradiva o prirodi i stanovništvu Zadra i okolnih krajeva. Posebice su obrađeni položaj, prirodno-zemljopisna obilježja, stanovništvo, gospodarstvo, prošlost i kulturna baština zadarskog prostora u okvirima općina Zadar, Benkovac, Biograd, Obrovac i Pag. Prvo izdanje 1976., te.1978.,1980.,1982.,1984.,1986.,1988.
Co-author: Valentin Urania. The manual contains a selection of the most important material considering the nature and the population of Zadar and the surrounding areas. In particular, the situation, the natural geographical features, population, economy, history and cultural heritage of the Zadar area within the limits of the municipalities of Zadar, Benkovac, Biograd, Obrovac and Pag have been analyzed. The first edition in 1976, then in 1978., 1980, 1982, 1984, 1986, 1988 reissued.
Co-author: Valentin Urania. The manual contains a selection of the most important material considering the nature and the population of Zadar and the surrounding areas. In particular, the situation, the natural geographical features, population, economy, history and cultural heritage of the Zadar area within the limits of the municipalities of Zadar, Benkovac, Biograd, Obrovac and Pag have been analyzed. The first edition in 1976, then in 1978., 1980, 1982, 1984, 1986, 1988 reissued.
Knjiga obrađuje geografska obilježja Zadarsko-kninske županije, njeno značenje u Hrvatskoj, obilježja geografskog položaja, administrativnu i subregionalnu podjelu, prirodna i društvena obilježja, povijesno-geografski razvoj,... more
Knjiga obrađuje geografska obilježja Zadarsko-kninske županije, njeno značenje u Hrvatskoj, obilježja geografskog položaja, administrativnu i subregionalnu podjelu, prirodna i društvena obilježja, povijesno-geografski razvoj, demogeografske značajke i obilježja gospodarstva. Tiskana je na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku.
The book deals with geographical features of The Zadar-Knin County, its meaning, characteristics of geographical position, administrative and sub-regional differentiation, natural and social features, the historical and geographical development, demographic features and characteristics of the economy. The book is published in Croatian, English, German, French and Italian.
The book deals with geographical features of The Zadar-Knin County, its meaning, characteristics of geographical position, administrative and sub-regional differentiation, natural and social features, the historical and geographical development, demographic features and characteristics of the economy. The book is published in Croatian, English, German, French and Italian.
Priručnik razmatra osnovna zemljopisna obilježja zadarske županije (otoci, kopno), njen upravno-teritorijalni ustroj, prirodno-zemljopisne cjeline, stanovništvo, naselja, gospodarstvo i ostale aspekte društvenog razvoja. The manual... more
Priručnik razmatra osnovna zemljopisna obilježja zadarske županije (otoci, kopno), njen upravno-teritorijalni ustroj, prirodno-zemljopisne cjeline, stanovništvo, naselja, gospodarstvo i ostale aspekte društvenog razvoja.
The manual discusses the basic geographic features of of the Zadar County (islands, land), its administrative-territorial structure, physical-geographic areas, population, economy and other aspects of social development.
The manual discusses the basic geographic features of of the Zadar County (islands, land), its administrative-territorial structure, physical-geographic areas, population, economy and other aspects of social development.
Continuing the geographic exploration of Zadar region, this time, the author has chosen Nin and its area, formerly beeing the capital of the medieval Croatian State. Discussing primarily Nin area historical geographical basis and... more
Continuing the geographic exploration of Zadar region, this time, the author has chosen Nin and its area, formerly beeing the capital of the medieval Croatian State. Discussing primarily Nin area historical geographical basis and development, the author has made an introduction analysing precizely the natural geographic characteristics (geomorphology, climate, waters, vegetation and soils). Nin is situated in the western part of Zadar region on the Adriatic coast of Southern Croatia, and its area includes the part of mainland as well as the part of Zadar archipelago - the island of Vir. It covers an area of 123, 82 km2 all together. There are seven statistical settlements in this area (Nin, Vir, Privlaka, Zaton, Ninski Stanovi, Vrsi, Poljica) with 9.813 inhabitants in 1991. 88, 76 km of the sea coast opened to the northwest and west belong here, too. This area continues to Ravni Kotari area to the southwest and east. The northwest sea coasts are opened to the Nin-Ljubač Chanel between Ravni Kotari and the Pag island, as well as to the Vir Sea and the Privlaka Zaton and Zaton in the west. With regard to its geomorphology Nin area has all the well known features that characterize the surrounding planar zone of Ravni Kotari in the Zadar region. The heights are not specially ponted out. The highest tops are Barbenjak (115 m) and St. Juraj (112 m) both situated in the insular zone of Vir. The main tops in this part of Ravni Kotari are Kita (77 m), Gradina (66 m), Rušinova straža (58 m) etc. The Nin area coast is well carved with lots of little bays and ports (Jasenovo, Ninski zaljev, Slatine, Biskupnjače, Gredine, Bruselina, Privlački zaton, Skrapavac, Batalaža, Mostine, Dražnik, Viševica etc.) and peninsulas among which the biggest and longest one is sandy Privlaka. Besides calcareous zones and hills, whose karst forms are well expressed (caves, karst holes, swallow holes, karst fields - "polje", cliff coasts etc.), the alluvial and flysch formations of Miljašić jaruga (Ričina) valley have a great historical and geographical importance in the life and development of settlements as well as other fertile micro areas such as Jasenovo, flysch and sandy zones of the island Vir etc. The Miljašić jaruga valley opens widely to the Nin Bay forming a low and sandy coast, with sandy klifs here and there and with rich peloid zone of medical mud, which is the result of the complex litoral chemical and hidrogemorphological processes. The inhabitants cultivate vine, olives, figs, cereals, vegetables etc. mostly to supply their own needs. From breeding sheep, pigs, cows and horses, which still exists in spite of having decreased lately, inhabitants get meat, milk, cheese, leather and other stuff. The production of salt has been well known in Nin and Privlaka since the antique period as well as the medical peloid therapies in Ninsko blato and Ždrijac. The process of seminomad transhumant cattle breeding on the line Ravni Kotari - Velebit - Lika, which has been an important traditional economic activity too, has lasted during the whole period from prehistoric age to nowadays. The clima-zonal vegetation almost totally degraded by longlasting cut and extensive live-stock farming, has been revitalizing recently, and today it covers a great deal of this area. It consists of the sorts which characterize the border between eumediterranean and submediterranean fitogeographic area. The first part of the main chapter deals with historical geographical development obviously present from the prehistoric age to the present day. A lot of prehistoric findings (Paleolithic animal bone remains, Early Neolithic settlement near the salt mine, Middle Neolithic Age remains in Privlaka, Vrsi etc., the Late Neolithic Age remains, Aeneolithic Age remains with some burials, toumulous and Bronze Age remains) confirm it. The Iron Age is characterized by ethnogenesis and culture of the Liburnians whose domination created Aenona as one of the most important liburnian centres. The second part is dedicated to the historical development of this area. The most significant and impressive antique period of Roman rule is qualified by the author as the flourishing time of Nin's development. The privilege of the beeing roman municipality gave Nin a quite new economical and cultural importance and remarkable civilisation achievement. Middle Ages centuries were characterized by creation and development of the Croatian state whose first beginning is entirely connected with this area of Nin. From 8th to 11th century Nin played a very important part among the city centres in Croatia, not only as a capital of the state, but also as a bishop centre developed Middle Ages, still having an expressive central function in Hungarian and Croatian kingdom. Nin forms its autonomus municipality recognized by the king and other relevant powers of that time (Venice etc.). In the Late Middle Ages the Republic of Venice expanded on the eastern Adriatic coast which obliged Nin to recognize its rule as well as Zadar and most of other centres of this area. The expansion of Ottoman Empire and wars (faught practically from the beginning of 16th to the end of 17thC.) prevented almost completely ruined Nin and whole area from developing. The swamps of the low coast near the Ričina mouth caused malaria, which was practically present till the beginning of the 19thC. when the theritory was successfully sanitated. In spite of these disasters the traditional forms of landuse, cattle breeding and transhumancy still existed, especially after the border between Venice and Ottoman Empire was stabilized. The whole process was enabled by the last members of local landowners, church and Nin commune council who found refuge in neighbouring Zadar. New immigrants from inland try constantly to ignore their obligations towards church and government. They keep their cattleman customs, and their transformation to the sedentary way of life in the mediterranean zone was extremely hard and slow. At the end of 18th century agricultural and cattle breeding development was initiated according to the European standards but there were many problems owing to malaria and bad relations between landowners and colons. However, for a certain period one of bigger agricultural properties of eastern Adriatic, with the initial tabacco production was going on. The results of the Industrial Revolution at the beginning of 19thC. accompanied by modernisation of the traffic system in Croatia, didn't obtain much success in this area because of bad political situation and still existing sanitary problems. It's only when the Austrian rule was introduced that the economic, traffic and postal system development was enabled. The agriculture and traditional brick and tile production were revived, too. Towards the end of Austrian rule the mouth of Ričina and the port of Nin were assanated and malaria disappeared. This was a revolutionary enterprise. The archeological excavations attracted more attention too however not in the measure they deserved. After Austro-Hungarian Empire break-down the developing was slow in whole Croatia, especially in this area. As Zadar, formerly being the capital of Dalmatia, was annected to Italy, Nin found itself isolated in traffic and economy. It provoked stagnation which lasted till the fifties of this century, when its commune was again significantly reduced. However, the salt mine and brickyard were restored. The most important achievement of the socialist period till 1970. was partly built electrification, traffic and waterworks systems. During the following ten years Nin was almost completely neglected by the communist authorities. Only building a gas tool factory and labaratories of "Cenmar" marikulture industry as well as an attractive turist settlement at Zaton, have stimulated faster development recently. The final chapter of this thesis is related to the sociogeographical transformation of Nin and its area after the World War II. The author analyses main demographical and economic geographical characteristics of Nin area. In the end the author points out dilemmas and prospective plans of spatial development and the treatment of Nin in contemporary spatial plans of the city and its area. Attention is also given to the problems of recent geographical valorisation of Nin and its area, to the central-functions complex and to the problem of reconstitution of the commune of Nin (suspended in 1961.). The work is complemented by: introduction, summary in English, graphics, literature, archival and cartographic sources, and the index of geographical names.
Proučavajući Vinjerac, jedno od malih naselja i luka u priobalju Zadarske županije u srednjoj Jadranskoj Hrvatskoj (Sjeverna Dalmacija), autor razmatra njegov zemljopisni položaj, uvjete smještaja kao i fizičkogeografske značajke,... more
Proučavajući Vinjerac, jedno od malih naselja i luka u priobalju Zadarske županije u srednjoj Jadranskoj Hrvatskoj (Sjeverna Dalmacija), autor razmatra njegov zemljopisni položaj, uvjete smještaja kao i fizičkogeografske značajke, povijesno-zemljopisni razvoj, demografka obilježja, društvene i gospodarske promjene itd. Ovaj rad posebno razmatra razvoj jedrenjačkog pomorstva koje je bilo glavni izvor prihoda u 19. stoljeću te i probleme depopulacije i zapostavljanja ovog prostora u 20. st.
Vinjerac je smješten na poluotočoću u jugoistočnom dijelu Velebitskog kanala (Velebitski kanal, Podvelebitski k., Podgorski k. Planinski k., Morlački k., tal. Canalle della Montagna, C. d. Morlacca), 36 km od Zadra u pravcu sjeveroistoka. Ujedno je i dio SI dijela ravnokotarske obalne regije na hrvatskom priobalju. Vinjeračka luka ima istaknuto lokalno značenje jer je jedini sigurni zaljev između Paškog zaljeva i luke Novigrad. Prostor župe i statističkog naselja Vinjerac pokriva oko 15 km2 i tu je živjelo 273 stanovnika 1991. Katastarska općina Vinjerac zauzima 7,55 km2 što otprilike uključuje tek polovicu statističkog područja, a drugi dio prostora naselja je uključen u katastarsku općinu Posedarje. Ovdje također novi maslenički most premošćuje Masleničko ždrilo. Vinjerac upravno pripada općini Posedarje od 1993. Naselju pripada i nekoliko izdvojenih skupina kuća, tj. zaseoci: Ždrilo-Kneževići, Vučijak (Magaši, Žunići, Ćoze, Srzentići).
Najviša točka vinjeračkog prostora je Lergova gradina (272 m) koja je najviši vrh Slivničkog bila. Obalna crta je dobro razvedena, s mnogo uvala (Luka Vinjerac, Prva draga, Druga d., Treća d., Četvrta d., Senjski porat, Kozjača, Poljice, Gaunarica, Pekotića dražica, Pometna draga itd.) i rtova (Puntica, rt Pometne drage, Trnovica, Obaljenica itd.).
Na površinu zemlje u Vinjercu izbijaju gornjokredne stijene u čijem su sastavu gornjocenomanski i turonski bioklastični rudistni vapnenci s hondrodontama (Chondrodonta joannae) i mikrofosilima (Nummoloculina heimi, Ovalveolina ovum, Dicyclina schlumbergeri).
Ovi bijeli, svjetlosmeđi i ružičasti vapnenci sa velikim udjelom CaCO3 čine jednoličnu seriju s lećama i interkalacijama pločaskog vapnenca. Zapadno od Ždrila, oko naselja Vinjerac, sedimenti su također gornjokredne starosti, ali u ovom slučaju radi se o rudistnim vapnencima Senona. Mlađe naslage paleogenskog vapnenca taložile su se transgresivno na Senonske bez lučnih diskonformiteta. Sastoje se od paleocenskih slatkovodnih Kozinskih vapnenaca, donjo- i gornjoeocenskih morskih foraminiferskih (miliolidnih, alveolinskih i numulitnih) vapnenaca i eocensko-oligocenskih klastičnih i karbonatnih taložina s laporom te morskim i slatkovodnim okaminama, poznatih pod nazivom Promina naslage. Sve ove taložine, izuzetno krškog obilježja, kriju vjerojatno više krških pojava nego što se dosad zna. Neke od njih su: Velika pećina na Milnovači, Mala Pećinica, Jamurka kod Jagodnjeg vrta, Velika pećina kod Ždrila, Jamurka kod Pekotića Dražice, Jama kod Posanjka i dr.
Osim vapnenačkih zona čiji su krški oblici dobro izraženi u krajoliku, mogu se naći i formacije terra rosse i boksita.
Klimatske značajke pokazuju prevagu submediteranskih obilježja, ali i neke prave sredozemne utjecaje. Prosječna godišnja temperatura je oko cca 14-15 oC (Siječanj 6,5 oC, srpanj 24 oC). Ima oko 1100 mm padalina godišnje. Najjači vjetar je bura koja zna biti i vrlo jaka, posebice zimi kada ponekad ima sva obilježja orkana. Bura nosi slane kapljice s morske površine na vinjeračku stranu Velebitskog kanala što uzrokuje velike štete poljodjelstvu, zgradama, brodicama i biljnom pokrovu. Ovdje nema značajnijih izvora vode pa je problem vodoopskrbe vrlo istaknut.
Autohtona hrastova šuma potpuno je degradirana stoljetnim pretjeranim iskorištavanjem. Ipak, zahvaljujući novom načinu života, sječa i palež su smanjeni pa u nekim izdvojenim zonama vegetacija oživljava. Obilježja flore pokazuju dodir vazdazelene sredozemne vegetacije sa submediteranskom.
Vrlo ograničena poljodjelska aktivnost vezana je za siromašne agrarne površine ( masline, žitarice, smokve, loza). Uzgoj stoke još je razvijen na krškim pašnjačkim kamjenarama kod Ždrila i Vučijaka premda je polako nazadovao nakon II. svjetskog rata. Od uzgoja ovaca i koza stanovništvo dobija vunu, kožu, meso, sir, mlijeko i drugo, ali blago se najviše živo prodaje.
Život mještana oduvijek je bio vrlo težak. Gospodarstvo se najviše vezalo za pomorstvo i ribarstvo. Prometne i trgovačke veze bile su oskudne sve do polovice 19. st. kada je uređena nova luka s impresivnim lukobranom (1856.) i kada je započeo razvoj lokalne jedrenjačke flote. Na kraju 19. st. Vinjerac je dobio prvu redovnu parobrodarsku prugu i poštanski ured što je omogućilo jače povezivanje sa Zadrom, Rijekom i Trstom.
Mnogi nezaposleni mještani našli su posao kao mornari, zapovjednici, kuhari, konobari itd. Pomorstvo i prijevoz dobara brodovima bili su tradicionalna i stara aktivnost lokalnog stanovništva. Razlog tome je mali probitak od poljodjelstva. Tradicionalni oblik lokalnog pomorskog prijevoza bio je prijevoz stoke iz Ravnih Kotara prema Velebitu, Ličkoj i Krbavskoj regiji. Tako je sredinom 19. st. postojala mala flota od 20-30 većih jedrenjaka (bracere, škune, peligi (kuteri), brikovi i sl.) koja se razvijala do kraja stoljeća povećavajući tonažu (nosivost) i broj brodova i čamaca na jedra. Neke domaće obitelji imale su značajne prihode. Ovakav napredak omogućio im je izgradnju dobrih kamenih kuća i uvjete za udobniji život. Tako je Vinjerac dobio i urbanu fiziognomiju. Početkom 20. st. mjesna flota bila je financijski uništena jer nije bilo dovoljno kapitala za prilagodbu novim uvjetima. Mnogi su brodovlasnici i mornari našli posao na parnim i motornim brodovima drugih tvrtki kao zapovjednici, časnici ili kao kuhari, konobari i ostali članovi posade. Ribarstvo je također bilo važno u Vinjercu, posebno u 19. i početkom 20. st. Do dvadesetih godine postojala je proizvodnja soljene ribe.
Prostor Vinjerca naseljen je od prapovijesnih vremena. Ruševine Liburnskog lokaliteta na Oraškoj (Lergovoj) gradini i grobni humci i spilje to potvrđuju. Na Oraškoj gradini su još vidljivi ostaci prapovijesnog i antičkog naselja s temeljima zidova, zgrada, akropole itd. Do početka 15. st. na vinjeračkom rtu nalazio se pavlinski samostan sa crkvom sv. Marka. Domaći monasi su u rimokatoličkoj liturgiji upotrebljavali starohrvatski jezik i hrvatsku glagoljicu. Cijeli prostor naselja pripadao je srednjovjekovnoj županiji Luci u Hrvatskom, a kasnije Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Samostan je razrušen 1416. od Venecije koja je nakon 1409. zavladala starim dalmatinskim komunama uzduž hrvatske obale, ali je crkva preživjela do kraja 19. st. Podrijetlo imena Vinjerac povezuje se s mletačkim nazivom Kaštel Venier (Castel Venier) iz 15. st. Kastrum Slivnice i Kaštel Rimanić također su bili nazivi Vinjerca. Članovi plemenitaške mletačke obitelji Venier, ženidbenim vezama sa starom zadarskom plemenitaškom obitelji Matafar, postali su posjednici Vinjerca. Prostor istočno od naselja pripadao je hrvatskoj plemenitaškoj obitelji Posedarski. Od početka 16. st. započeli su jaki otomanski napadi. Vinjerac je zaposjednut od otomanskih snaga 1570, ali su ga već sljedeće godine Mlećani vratili i srušili da ne bi postao otomanska strateška točka.
Kada su otomanski napadi oslabili, luka je obnovljena, a izgrađena je i nova rimokatolička crkva Sv. Ante Padovanskoga, vjerojatno 1652., kasnije 1846. temeljito rekonstruirana. Važniji podaci u svezi sa značajnim događanjima, glagoljskim knjigama, svećenicima i časnim sestrama, izgradnji i obnovi crkava, kapela i župskih kuća daju se u tekstu. Priložen je popis od 70 župnika od 16. st. do danas, kao i 14 svećenika rodom Vinjerčana. Do 15. st. župa Vinjerac-Slivnica-Seline postojala je kao dio Ninske biskupije. Godine 1826. Vinjerac je postao samostalna župa, statističko naselje i mjernička općina. Dvije godine iza toga, Ninska biskupija pripojena je Zadarskoj nadbiskupiji, tako je i Vinjerac, sa svojim zaseocima Ždrilom i Vučijakom postao njen dio. U naselju se nalazi i kapela Presvetog Srca Isusova. U razdobljima mletačke, prve austrijske, francuske i druge austrijske uprave, Vinjerac je pripadao općini Novigrad i Kotaru Zadar.
Poslije I. svj. rata, a posebice nakon II. svj. rata, započeo je jak proces ekonomske emigracije. Pučanstvo je iseljavalo prema gradovima hrvatskog priobalja (Zadar, Rijeka, Split, Šibenik). Ujedno treba spomenuti i selidbe u inozemstvo, prekomorske i neke europske zemlje. Loše prometne veze (brodska pruga je ukinuta 1967. godine, cesta je asfaltirana tek 1980.), propast jedrenjaštva, siromašno poljodjelstvo, nerazvijena opskrba i nedostatak ustanova, kao i proces inovacija i svijesti o boljem životu drugdje, uzrokovali su veliku depopulaciju. Broj stanovnika je brzo rastao do kraja 19. i početka 20. st. (1170 st. 1913.), ali je ubrzo počelo njegovo smanjenje u 20. st. Godine 1948. bilo je ovdje 627 stanovnika, 1971. 483, a 1991. tek 273. Posljedica toga je zatvaranje škole 1994. tako da danas postoji tek jedna četverogodišnja osnovna škola u Ždrilu. Upravno je Vinjerac pripadao općini Novigrad do iza kraja II. svj. rata. Kasnije je Vinjerac kratkotrajno imao vlastitu općinu, a od 1952. do 1961. pripadao je općini Posedarje. zatim je bio u sastavu općine Zadar do 1993, a otada ponovno je dio općine Posedarje. Izgradnja zvonika crkve Sv. Ante započeta početkom 20. st. završena je 1983.
Potrebna promjena postojećeg stanja sastojala bi se u dosljednom i brzom oživljavanju prostora koja bi se osnivalo na vrednovanju njegovih potencijala u turizmu i poljoprivredi (ovčarstvo, proizvodnja pršuta, jaja i sl.), što nije moguće ozbiljnije provesti prije nego novi vodoopskrbni sustav bude zgotovljen.
Vinjerac je smješten na poluotočoću u jugoistočnom dijelu Velebitskog kanala (Velebitski kanal, Podvelebitski k., Podgorski k. Planinski k., Morlački k., tal. Canalle della Montagna, C. d. Morlacca), 36 km od Zadra u pravcu sjeveroistoka. Ujedno je i dio SI dijela ravnokotarske obalne regije na hrvatskom priobalju. Vinjeračka luka ima istaknuto lokalno značenje jer je jedini sigurni zaljev između Paškog zaljeva i luke Novigrad. Prostor župe i statističkog naselja Vinjerac pokriva oko 15 km2 i tu je živjelo 273 stanovnika 1991. Katastarska općina Vinjerac zauzima 7,55 km2 što otprilike uključuje tek polovicu statističkog područja, a drugi dio prostora naselja je uključen u katastarsku općinu Posedarje. Ovdje također novi maslenički most premošćuje Masleničko ždrilo. Vinjerac upravno pripada općini Posedarje od 1993. Naselju pripada i nekoliko izdvojenih skupina kuća, tj. zaseoci: Ždrilo-Kneževići, Vučijak (Magaši, Žunići, Ćoze, Srzentići).
Najviša točka vinjeračkog prostora je Lergova gradina (272 m) koja je najviši vrh Slivničkog bila. Obalna crta je dobro razvedena, s mnogo uvala (Luka Vinjerac, Prva draga, Druga d., Treća d., Četvrta d., Senjski porat, Kozjača, Poljice, Gaunarica, Pekotića dražica, Pometna draga itd.) i rtova (Puntica, rt Pometne drage, Trnovica, Obaljenica itd.).
Na površinu zemlje u Vinjercu izbijaju gornjokredne stijene u čijem su sastavu gornjocenomanski i turonski bioklastični rudistni vapnenci s hondrodontama (Chondrodonta joannae) i mikrofosilima (Nummoloculina heimi, Ovalveolina ovum, Dicyclina schlumbergeri).
Ovi bijeli, svjetlosmeđi i ružičasti vapnenci sa velikim udjelom CaCO3 čine jednoličnu seriju s lećama i interkalacijama pločaskog vapnenca. Zapadno od Ždrila, oko naselja Vinjerac, sedimenti su također gornjokredne starosti, ali u ovom slučaju radi se o rudistnim vapnencima Senona. Mlađe naslage paleogenskog vapnenca taložile su se transgresivno na Senonske bez lučnih diskonformiteta. Sastoje se od paleocenskih slatkovodnih Kozinskih vapnenaca, donjo- i gornjoeocenskih morskih foraminiferskih (miliolidnih, alveolinskih i numulitnih) vapnenaca i eocensko-oligocenskih klastičnih i karbonatnih taložina s laporom te morskim i slatkovodnim okaminama, poznatih pod nazivom Promina naslage. Sve ove taložine, izuzetno krškog obilježja, kriju vjerojatno više krških pojava nego što se dosad zna. Neke od njih su: Velika pećina na Milnovači, Mala Pećinica, Jamurka kod Jagodnjeg vrta, Velika pećina kod Ždrila, Jamurka kod Pekotića Dražice, Jama kod Posanjka i dr.
Osim vapnenačkih zona čiji su krški oblici dobro izraženi u krajoliku, mogu se naći i formacije terra rosse i boksita.
Klimatske značajke pokazuju prevagu submediteranskih obilježja, ali i neke prave sredozemne utjecaje. Prosječna godišnja temperatura je oko cca 14-15 oC (Siječanj 6,5 oC, srpanj 24 oC). Ima oko 1100 mm padalina godišnje. Najjači vjetar je bura koja zna biti i vrlo jaka, posebice zimi kada ponekad ima sva obilježja orkana. Bura nosi slane kapljice s morske površine na vinjeračku stranu Velebitskog kanala što uzrokuje velike štete poljodjelstvu, zgradama, brodicama i biljnom pokrovu. Ovdje nema značajnijih izvora vode pa je problem vodoopskrbe vrlo istaknut.
Autohtona hrastova šuma potpuno je degradirana stoljetnim pretjeranim iskorištavanjem. Ipak, zahvaljujući novom načinu života, sječa i palež su smanjeni pa u nekim izdvojenim zonama vegetacija oživljava. Obilježja flore pokazuju dodir vazdazelene sredozemne vegetacije sa submediteranskom.
Vrlo ograničena poljodjelska aktivnost vezana je za siromašne agrarne površine ( masline, žitarice, smokve, loza). Uzgoj stoke još je razvijen na krškim pašnjačkim kamjenarama kod Ždrila i Vučijaka premda je polako nazadovao nakon II. svjetskog rata. Od uzgoja ovaca i koza stanovništvo dobija vunu, kožu, meso, sir, mlijeko i drugo, ali blago se najviše živo prodaje.
Život mještana oduvijek je bio vrlo težak. Gospodarstvo se najviše vezalo za pomorstvo i ribarstvo. Prometne i trgovačke veze bile su oskudne sve do polovice 19. st. kada je uređena nova luka s impresivnim lukobranom (1856.) i kada je započeo razvoj lokalne jedrenjačke flote. Na kraju 19. st. Vinjerac je dobio prvu redovnu parobrodarsku prugu i poštanski ured što je omogućilo jače povezivanje sa Zadrom, Rijekom i Trstom.
Mnogi nezaposleni mještani našli su posao kao mornari, zapovjednici, kuhari, konobari itd. Pomorstvo i prijevoz dobara brodovima bili su tradicionalna i stara aktivnost lokalnog stanovništva. Razlog tome je mali probitak od poljodjelstva. Tradicionalni oblik lokalnog pomorskog prijevoza bio je prijevoz stoke iz Ravnih Kotara prema Velebitu, Ličkoj i Krbavskoj regiji. Tako je sredinom 19. st. postojala mala flota od 20-30 većih jedrenjaka (bracere, škune, peligi (kuteri), brikovi i sl.) koja se razvijala do kraja stoljeća povećavajući tonažu (nosivost) i broj brodova i čamaca na jedra. Neke domaće obitelji imale su značajne prihode. Ovakav napredak omogućio im je izgradnju dobrih kamenih kuća i uvjete za udobniji život. Tako je Vinjerac dobio i urbanu fiziognomiju. Početkom 20. st. mjesna flota bila je financijski uništena jer nije bilo dovoljno kapitala za prilagodbu novim uvjetima. Mnogi su brodovlasnici i mornari našli posao na parnim i motornim brodovima drugih tvrtki kao zapovjednici, časnici ili kao kuhari, konobari i ostali članovi posade. Ribarstvo je također bilo važno u Vinjercu, posebno u 19. i početkom 20. st. Do dvadesetih godine postojala je proizvodnja soljene ribe.
Prostor Vinjerca naseljen je od prapovijesnih vremena. Ruševine Liburnskog lokaliteta na Oraškoj (Lergovoj) gradini i grobni humci i spilje to potvrđuju. Na Oraškoj gradini su još vidljivi ostaci prapovijesnog i antičkog naselja s temeljima zidova, zgrada, akropole itd. Do početka 15. st. na vinjeračkom rtu nalazio se pavlinski samostan sa crkvom sv. Marka. Domaći monasi su u rimokatoličkoj liturgiji upotrebljavali starohrvatski jezik i hrvatsku glagoljicu. Cijeli prostor naselja pripadao je srednjovjekovnoj županiji Luci u Hrvatskom, a kasnije Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Samostan je razrušen 1416. od Venecije koja je nakon 1409. zavladala starim dalmatinskim komunama uzduž hrvatske obale, ali je crkva preživjela do kraja 19. st. Podrijetlo imena Vinjerac povezuje se s mletačkim nazivom Kaštel Venier (Castel Venier) iz 15. st. Kastrum Slivnice i Kaštel Rimanić također su bili nazivi Vinjerca. Članovi plemenitaške mletačke obitelji Venier, ženidbenim vezama sa starom zadarskom plemenitaškom obitelji Matafar, postali su posjednici Vinjerca. Prostor istočno od naselja pripadao je hrvatskoj plemenitaškoj obitelji Posedarski. Od početka 16. st. započeli su jaki otomanski napadi. Vinjerac je zaposjednut od otomanskih snaga 1570, ali su ga već sljedeće godine Mlećani vratili i srušili da ne bi postao otomanska strateška točka.
Kada su otomanski napadi oslabili, luka je obnovljena, a izgrađena je i nova rimokatolička crkva Sv. Ante Padovanskoga, vjerojatno 1652., kasnije 1846. temeljito rekonstruirana. Važniji podaci u svezi sa značajnim događanjima, glagoljskim knjigama, svećenicima i časnim sestrama, izgradnji i obnovi crkava, kapela i župskih kuća daju se u tekstu. Priložen je popis od 70 župnika od 16. st. do danas, kao i 14 svećenika rodom Vinjerčana. Do 15. st. župa Vinjerac-Slivnica-Seline postojala je kao dio Ninske biskupije. Godine 1826. Vinjerac je postao samostalna župa, statističko naselje i mjernička općina. Dvije godine iza toga, Ninska biskupija pripojena je Zadarskoj nadbiskupiji, tako je i Vinjerac, sa svojim zaseocima Ždrilom i Vučijakom postao njen dio. U naselju se nalazi i kapela Presvetog Srca Isusova. U razdobljima mletačke, prve austrijske, francuske i druge austrijske uprave, Vinjerac je pripadao općini Novigrad i Kotaru Zadar.
Poslije I. svj. rata, a posebice nakon II. svj. rata, započeo je jak proces ekonomske emigracije. Pučanstvo je iseljavalo prema gradovima hrvatskog priobalja (Zadar, Rijeka, Split, Šibenik). Ujedno treba spomenuti i selidbe u inozemstvo, prekomorske i neke europske zemlje. Loše prometne veze (brodska pruga je ukinuta 1967. godine, cesta je asfaltirana tek 1980.), propast jedrenjaštva, siromašno poljodjelstvo, nerazvijena opskrba i nedostatak ustanova, kao i proces inovacija i svijesti o boljem životu drugdje, uzrokovali su veliku depopulaciju. Broj stanovnika je brzo rastao do kraja 19. i početka 20. st. (1170 st. 1913.), ali je ubrzo počelo njegovo smanjenje u 20. st. Godine 1948. bilo je ovdje 627 stanovnika, 1971. 483, a 1991. tek 273. Posljedica toga je zatvaranje škole 1994. tako da danas postoji tek jedna četverogodišnja osnovna škola u Ždrilu. Upravno je Vinjerac pripadao općini Novigrad do iza kraja II. svj. rata. Kasnije je Vinjerac kratkotrajno imao vlastitu općinu, a od 1952. do 1961. pripadao je općini Posedarje. zatim je bio u sastavu općine Zadar do 1993, a otada ponovno je dio općine Posedarje. Izgradnja zvonika crkve Sv. Ante započeta početkom 20. st. završena je 1983.
Potrebna promjena postojećeg stanja sastojala bi se u dosljednom i brzom oživljavanju prostora koja bi se osnivalo na vrednovanju njegovih potencijala u turizmu i poljoprivredi (ovčarstvo, proizvodnja pršuta, jaja i sl.), što nije moguće ozbiljnije provesti prije nego novi vodoopskrbni sustav bude zgotovljen.
The Geography of Croatia is a systematic, detailed, voluminous (600 pages), presentation of modern geographical issues in the Croatian area, such as has not seen the light of day since the 1970s. Since that time, despite the huge... more
The Geography of Croatia is a systematic, detailed, voluminous (600 pages), presentation of modern geographical issues in the Croatian area, such as has not seen the light of day since the 1970s. Since that time, despite the huge political shifts which have had an undeniable effect on the geography of Croatia, nothing similar has been published. The manuscript is based on a classic geographical analysis, observing geographic terminology and adhering to the teaching units of the Geography of Croatia course, part of Geography studies in Croatia. The scope of the book is very impressive, while its structure reveals a classic geographic scheme. The author has selected the following main chapters: 1) Geographical Position, Extent and Borders, 2) Natural and Geographic Basis, 3) Conditionally Homogeneous (Physiognomic) Regionalisation of Croatia, 4) Historical-Geographical Development, 5) Croatia – Population and Settlements, 6) Geographic Features of The Croatian Economy, 7) Nodal/Functional (Gravitational) Regionalisation of Croatia, 8) Croatia and the International Community, and 9) Overview of the Development of Croatian Geography. There is also an extensive bibliography. The author defines Croatia as an Adriatic-Central European country. He emphasises its contact position between the Roman Catholic, Orthodox and Islamic worlds. Croatia’s traffic importance arises from its geographic location, with the emphasis on the Zagreb traffic hub. The author also analyses the genesis and features of Croatia’s borders. A great deal of the book is dedicated to a detailed presentation of the physical- geographic basis. The analysis of the relief includes its genesis and a survey of basic relief forms. The author links climate features with pedogeographic and phytogeographic characteristics. In the chapters on Croatian waters, the Adriatic Sea is dealt with separately, which is understandable, given its economic and international, political importance. Continental bodies of water are also analysed in detail. The chapter entitled Conditional Homogeneous (Physiognomic) Regionalisation, which also has the most sub- sections, is extremely exhaustive. The author defines three main units: the Croatian Pannonian- Peripannonian area, the central Dinaric mountainous area, and the Croatian littoral. Each of these units is worked through in detail, first dealing with general characteristics, then detailed regionalisation. In the chapter on the emergence of and alterations in the Croatian territory, the author traces spatial changes from the Holocene natural landscape to the emergence of modern Croatia. This is an excellent overview of a period of 10, 000 years. The chapter Population and Settlements is one of the most important in terms of socio- geographic analysis. The author deals with all aspects of demographic analysis, referring to data from the 2011 population census, despite the problems which accompany the processing of such data. Settlements in Croatia are analysed in two basic categories: rural and urban. For rural settlements, the emphasis is on their typology and distribution, while the economic, cultural, political and gravitational roles of urban settlements are discussed. In the period of recession which has affected a great deal of the (developed) world, and which has been exacerbated in Croatia due to economic and political circumstances with their roots in the war and post-war years, writing about the Croatian economy is an extremely unthankful task. Here too, the author keeps to a classic economic analysis scheme according to groups of activities. The distribution of urban centres has dictated the nodal-functional regionalisation of Croatia. In elucidating the basic principles of this type of regionalisation, the author identifies three, or rather two regional units and deals with them individually. These are Continental Croatia (Northwest and Pannonian) and Adriatic Croatia. Towards the end of the book, the author dedicates a separate chapter to Croatia’s entry into the international community and its role within it. It is rather unusual to analyse the development of Croatian geography in a textbook, but it is to be commended. Previous surveys have been restricted to much shorter time periods and contained much less information. In this survey, the author presents systematically the development of geographical thinking in this region from classical times to the present day.
Publikacija donosi pregled razvoja dvije znanstvene i strukovne geografske jezgre u Zadru: Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog geografskog društva - Zadar. U knjizi se razmatra osnivanje i djelovanje Odjela za geografiju... more
Publikacija donosi pregled razvoja dvije znanstvene i strukovne geografske jezgre u Zadru: Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog geografskog društva - Zadar. U knjizi se razmatra osnivanje i djelovanje Odjela za geografiju od 1994. do 2009. kao i osnivanje i redovite djelatnosti HGD - Zadar. Data je i bibliografija članaka objavljenih u njihovom znanstvenom časopisu Geoadria (sv. 1-14. Uz popis djelatnika Odjela za geografiju donosi se i popis diplomiranih profesora geografije od 1998. do 2009. Opisano je i djelovanje Centra za istraživanje krša i priobalja utemeljenog 2003. godine, Kluba studenata geografije i dr.
Research Interests:
Geografija Hrvatske je cjelovit, sustavan, iscrpan, pregledan i zahtjevnijoj razini primjeren prinos suvremenoj regionalnoj geografiji Hrvatske. Sadrži devet poglavlja: Geografski položaj, obuhvat i granice, 2. Prirodno-geografska osnova,... more
Geografija Hrvatske je cjelovit, sustavan, iscrpan, pregledan i zahtjevnijoj razini primjeren prinos suvremenoj regionalnoj geografiji Hrvatske. Sadrži devet poglavlja: Geografski položaj, obuhvat i granice, 2. Prirodno-geografska osnova, 3. Uvjetno homogena (fizionomska) regionalizacija, 4. Historijsko-geografske osnove postanka i mijene hrvatskog teritorija, 5. Stanovništvo i naselja, 6. Geografska obilježja gospodarstva 7. Nodalno funkcionalna (gravitacijska) regionalizacija, 8. Hrvatska u međunarodnoj zajednici, 9. Pregled razvoja hrvatske geografije. Njima je holistički obuhvaćena relevantna regionalno-geografska tematika suvremenog hrvatskog prostora. Autor razmatra različite prirodne, društvene i gospodarske strukture i procese koji oblikuju specifičan prostorni sustav Hrvatske kao i prostorne i vremenske sastavnice spomenutoga sustava. Uz primjenu novih spoznaja, teoretskih pristupa, metoda i analiza različite i složene građe, integrirani su prirodno-geografski i društveno-geografski diskurs te sintetski pristup. T se odnosi na problematiku suvremene gravitacijske regionalizacije te kritičku obradu povijesno-geografskog razvoja zemlje, upravno-teritorijalnih mijena i koncepata regionalizacije sve do suvremenih složenih odnosa gravitacijske raščlambe. Posebitost je i opsežan pregled razvoja hrvatske geografije uz navode opsežne literature uz svako poglavlje. Ovo djelo je, i kao monografsko izdanje, i kao proširena sveučilišna udžbenička građa, suvremeni predložak geografskom razumijevanju i proučavanju hrvatskog prostora. Aktualnim stajalištima, konceptima i tumačenjima u suvremenom geografskom pristupu u Hrvatskoj poticaj je novim hrvatskim naraštajima geografa na izradi modernih analitičkih i sintetskih djela o ovom izuzetnom dijelu Europe.
Tekst na 600 stranica prati preko 1000 slikovnih priloga (zemljovidi, fotografije, sheme, dijagrami) i tablica, kao i iscrpan popis literature. te kazalo zemljopisnih imena. Autor koristi sva relevantna geografska i geografiji srodna djela, od najstarijih do najnovijih rezultata istraživanja, kao i različite izvore statističkih, kartografskih i drugih izvora podataka.
Nakon osamostaljenja Hrvatske, sve do ovoga značajnog izdanja, nije bilo odgovarajuće nacionalne geografske monografije s cjelovito razrađenom građom obilježja, strukture i procesa neovisne i suvremene hrvatske države.
Knjiga ispunjava zanimanje javnosti za svestranim poznavanjem prostora Hrvatske kao i potrebe sveučilišne nastave. Osim toga je i znanstveni monografski prikaz jedne europske zemlje a autor polazi od teze da je za svaki narod, njegovu kulturu, pa i opstanak, potrebna svijest o postojanju i razvoju u vremenu, čime se bavi povijest, svijest o jeziku i kulturi, čime se bave jezikoslovlje, povijest umjetnosti, kulture i dr., a vrlo bitnu pretpostavku opstanka i razvoja čini i cjeloviti prostor (i prirodni i društveni). Tako je i za hrvatski narod, za sve građane naše domovine, važna i svijest o prostoru koji Hrvatska zauzima, koji je osnova i čimbenik dosadašnjeg i budućeg opstanka i razvoja. Stoga Geografija Hrvatske, i kao prva integralna geografska monografija o suvremenoj Hrvatskoj, i kao sveučilišni udžbenik objedinjuje nacionalno značenje i važnost za struku.
Tekst na 600 stranica prati preko 1000 slikovnih priloga (zemljovidi, fotografije, sheme, dijagrami) i tablica, kao i iscrpan popis literature. te kazalo zemljopisnih imena. Autor koristi sva relevantna geografska i geografiji srodna djela, od najstarijih do najnovijih rezultata istraživanja, kao i različite izvore statističkih, kartografskih i drugih izvora podataka.
Nakon osamostaljenja Hrvatske, sve do ovoga značajnog izdanja, nije bilo odgovarajuće nacionalne geografske monografije s cjelovito razrađenom građom obilježja, strukture i procesa neovisne i suvremene hrvatske države.
Knjiga ispunjava zanimanje javnosti za svestranim poznavanjem prostora Hrvatske kao i potrebe sveučilišne nastave. Osim toga je i znanstveni monografski prikaz jedne europske zemlje a autor polazi od teze da je za svaki narod, njegovu kulturu, pa i opstanak, potrebna svijest o postojanju i razvoju u vremenu, čime se bavi povijest, svijest o jeziku i kulturi, čime se bave jezikoslovlje, povijest umjetnosti, kulture i dr., a vrlo bitnu pretpostavku opstanka i razvoja čini i cjeloviti prostor (i prirodni i društveni). Tako je i za hrvatski narod, za sve građane naše domovine, važna i svijest o prostoru koji Hrvatska zauzima, koji je osnova i čimbenik dosadašnjeg i budućeg opstanka i razvoja. Stoga Geografija Hrvatske, i kao prva integralna geografska monografija o suvremenoj Hrvatskoj, i kao sveučilišni udžbenik objedinjuje nacionalno značenje i važnost za struku.
Research Interests:
Iz pera vrsne hispanistice, urednice i književne prevoditeljice, redovite profesorice španjolske hispanoameričke književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te koautora, crkvenog povjesničara i povjesničara kulture,... more
Iz pera vrsne hispanistice, urednice i književne prevoditeljice, redovite profesorice španjolske hispanoameričke književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te koautora, crkvenog povjesničara i povjesničara kulture, suradnika Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i nasl. redovitog profesora na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, dostupno je široj javnosti kulturološko ostvarenje koje ima i brojne sastavnice povijesnozemljopisne naravi, pa je stoga zanimljivo ne samo za povjesničare, hispaniste i druge, nego posebice i za geografe. Prof. Polić Bobić inače se bavi istraživanjem književnosti i kulturne povijesti kolonijalne Amerike te hrvatsko-hispanskim kulturnim vezama, a prof. Mijo Korade hrvatskom latinističkom historiografijom, historiografijom hrvatskoga redovništva, odnosima Crkve i države, poviješću školstva u Hrvata i hrvatskim putnicima i putopiscima.
Research Interests:
U ovoj knjizi autorica je iscrpno i kompetentno, kao ponajbolji prevodilac pisane ostavštine Ferdinanda Konšćaka, analitički i metodološki kvalitetno, uz podrobna objašnjenja i popratna razmišljanja, na tristo stranica predstavila bogatu... more
U ovoj knjizi autorica je iscrpno i kompetentno, kao ponajbolji prevodilac pisane ostavštine Ferdinanda Konšćaka, analitički i metodološki kvalitetno, uz podrobna objašnjenja i popratna razmišljanja, na tristo stranica predstavila bogatu i vrijednu pisanu ostavštinu kao i relevantne spise o njegovom radu i o njemu. To je do
sada najsveobuhvatniji pristup obradi spisa ovoga pripadnika Družbe Isusove iz Hrvatske, koji uvelike pridonosi spoznaji o veličini i značenju njegovih znanstvenih i istraživačkih dosega, ne samo za geografiju
nego za pojedine druge znanosti. Opsežni uvod čine četiri poglavlja autoričine sveobuhvatne rasprave 1. o Konšćakovim zapisima i životu s popisom i opisom rukopisa i izdanja Konšćakovih tekstova o Novom
svijetu i o njegovu životu, 2. o tome kako je Konšćak mogao dospjeti u Donju Kaliforniju, 3. o Kaliforniji od mita do utopijskog projekta te 4. o kraljevskim i misionarskim interesima, utopijskim obrascima i svakodnevnici sa zaključnim razmatranjima.
sada najsveobuhvatniji pristup obradi spisa ovoga pripadnika Družbe Isusove iz Hrvatske, koji uvelike pridonosi spoznaji o veličini i značenju njegovih znanstvenih i istraživačkih dosega, ne samo za geografiju
nego za pojedine druge znanosti. Opsežni uvod čine četiri poglavlja autoričine sveobuhvatne rasprave 1. o Konšćakovim zapisima i životu s popisom i opisom rukopisa i izdanja Konšćakovih tekstova o Novom
svijetu i o njegovu životu, 2. o tome kako je Konšćak mogao dospjeti u Donju Kaliforniju, 3. o Kaliforniji od mita do utopijskog projekta te 4. o kraljevskim i misionarskim interesima, utopijskim obrascima i svakodnevnici sa zaključnim razmatranjima.
Research Interests:
The critics of the Atlas of Europe edition published by the Lexicographic Institute in Zagreb contains a more detailed review of its content, subject matter, methodology used and its importance in exploring the European continent, using... more
The critics of the Atlas of Europe edition published by the Lexicographic Institute in Zagreb contains a more detailed review of its content, subject matter, methodology used and its importance in exploring the European continent, using various aspects of geo-scientific, particularly political-geographical, historical-geographical and the demographic approaches.
Prikaz Atlasa Europe u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu sadrži opširniji osvrt na njegov sadržaj, tematiku, metodologiju izrade i važnost za upoznavanje europskog kontinenta, s različitih aspekata geoznanosti, posebice s političko-geografskog, povijesno-geografskog i demogeografskog.
Prikaz Atlasa Europe u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu sadrži opširniji osvrt na njegov sadržaj, tematiku, metodologiju izrade i važnost za upoznavanje europskog kontinenta, s različitih aspekata geoznanosti, posebice s političko-geografskog, povijesno-geografskog i demogeografskog.